Luksemburg, službenog naziva Veliko Vojvodstvo Luksemburg (na francuskom: Grand-Duché de Luxembourg), je jedna od najmanjih zemalja Europe. Graniči s Belgijom na zapadu i sjeveru, Njemačkom na istoku te Francuskom na jugu. Zemlja je podijeljena na dvije regije, Oesling na sjeveru i Gutland ("Dobra zemlja") na jugu.
Prema zadnjem popisu stanovništva (2012.) Luksemburg ima 524,853 stanovnika na površini od 2,586 kvadratnih kilometara.
Luksemburg na karti Europske Unije
Karta LuksemburgaVažna temeljna članica
Luksemburg je predstavnička demokracija, ali i ustavna monarhija na čijem se čelu nalazi veliki vojvoda, Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga. Luksemburg je zadnje veliko vojvodstvo na svijetu.
Henri, Veliki Vojvoda od LuksemburgaGovorimo o zemlji s iznimno razvijenom ekonomijom, štoviše, Luksemburg ima najviši BDP po glavi stanovnika u cijelom svijetu. Oko 92,000 USD po glavi stanovnika (za usporedbu, BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi oko 20,000 USD).
Svojom lokacijom Luksemburg je uvijek bio strateški zanimljiv brojnim silama. Štoviše, Luksemburg je nastao kao rimska utvrda.
Unatoč neutralnom statusu Luksemburg je za vrijeme Drugog svjetskog rata okupiran od strane nacističke Njemačke. Nakon rata, 1945., Luksemburg postaje jedna od temeljnih članica Ujedinjenih Naroda, a nekoliko godina kasnije, 1949., od ideje neutralnosti se odustaje i Luksemburg postaje jedna od temeljnih članica NATO pakta.
Dvije godine kasnije Luksemburg je jedna od šest zemalja koje su osnovale Europsku zajednicu za ugljen i čelik (ECSC) - podsjetimo, riječ je o organizaciji koja je bila preteča današnjoj Europskoj Uniji. 1957. ECSC postaje Europska Ekonomska Zajednica, a 1993. nastaje Europska Unija. 1999. Luksemburg usvaja valutu euru.
Iz ovog kratkog pregleda postaje jasno kako je Luksemburg jedna od temeljnih članica nekoliko najvažnijih međunarodnih institucija - UN, NATO i EU. Luksemburg je, dakako, i članica Schengen zone, štoviše, Schengen zona dobila je ima po luksemburškom naselju Schengen u kojem je sporazum potpisan 1985. (Hrvatska bi uskoro trebala postati članica).
Zemlja u kojoj su gotovo polovica stanovnika stranci
Glavni grad se zove kao i država, Luksemburg, a u njemu se nalazi i sjedište nekoliko važnih EU institucija.
Kulturalno gledano Luksemburg je fuzija romanske i germanske Europe te usvaja tradiciju obje kulture. Tri jezika su službena: luksemburški, njemački i francuski (mnogi stanovnici također dobro govore i talijanski, portugalski i engleski).
Luksemburg je sekularna država, no većina stanovnika su katolici. Prema zadnjem istraživanju iz 2010. organizacije Pew Research Center, 70% se izjašnjavaju kao kršćani, 2,3% kao muslimani, 27% neodređeno. 44% vjeruje u Boga, 28% vjeruje u "neku životnu energiju" (agnostici), dok su 22% ateisti.
Glavni grad LuksemburgaZanimljiv podatak - u Luksemburgu se kupuje najviše alkohola po glavi stanovnika u Europi, no pošto ga kupuju mnogi gosti iz susjednih zemalja, ovo nije stvarna slika konzumacije po glavni stanovnika.
U zemlji se nalazi samo jedno sveučilište.
Demografija Luksemburga je također zanimljiva - 55,5% stanovnika su Luksemburžani dok su ostalih 44,5% stranci. Imigracija je poprilična, oko 10,000 imigranata godišnje dođe živjeti u Luksemburg. 60-ih godina prošlog stoljeća broj stranaca u Luksemburgu bio je oko 17%, a sada bi uskoro mogao preći i 50% jer imigranti, osim što stižu konstantno, imaju u prosjeku i veći broj djece.
Najveća manjina je iz Portugala, zatim slijedi Italija te dvije susjedne zemlje, Belgija i Francuska. Znatan broj stranaca je i s područja bivše Jugoslavije. U Luksemburgu od 1991. operira i Međunarodna Škola za djecu stranaca.
Klima je oceanska, obilježena s većim oborinama, naročito u kasno ljeto. Ljeta su svježa, a zime blage (prosječna temperatura u siječnju je 1°C, u lipnju oko 16°C).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
