Kada govorimo o Čileu jedna od prvih asocijacija je svakako turbulentna politička povijest ove južnoameričke zemlje od oko 19 milijuna stanovnika. Noviju povijest Čilea možemo započeti s ljevičarskim predsjednikom Salvadorom Allendeom koji je srušen s vlasti 11. rujna 1973. u vojnom udaru (poginuo je za vrijeme napada na predsjedničku palaču). Uslijedit će 17 godina duga vojna diktatura na čelu koje se nalazio Augusto Pinochet. Nakon 1990. krenuo je period čileanske tranzicije natrag u demokraciju i predsjedničku republiku. Dakako, događaji iz 20. stoljeća duboko su obilježili čileansku politiku koja sad već 30 godina egzistira u sjeni uspomena na nasilje i vrijeme diktature.
Nakon 1990. zemljom je vladalo nekoliko konzervativnih i centrističkih administracija, a povratak ljevice na scenu dolazi s predsjednicom Michelle Bachelet. Prvi mandat osvojila je 2006. te vlada do 2010. kada gubi izbore od svog desničarskog rivala Sebastiana Pinere. 2014. uslijedit će revanš te novi mandat na vlasti ponovno odnosi Bachelet, a zatim opet Pinera 2018. koji je na vlasti i trenutačno.
No, uskoro se u Čileu ponovno održavaju predsjednički izbori, a i Bachelet i Pinera do sad su već odradili po dva mandata što znači da na scenu stupaju nove snage, a sraz će se, još jednom, voditi između ljevičarskog i desničarskog kandidata.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.