X
VELIKA AKCIJA: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Vodik: Gorivo i energija budućnosti koja bi mogla zamijeniti i naftu i električnu energiju

PIŠE:
Objavljeno:

U posljednjih četvrt stoljeća u javnosti se pojavljuju termini koji se ranije nisu pojavljivali i bili su veća ili manja nepoznanica. Čist zrak, čista voda, zdrava prehrana, čista energija, održivi razvoj, održivi promet i zelena ekonomija samo su neki od njih. No vjerojatno najelitniji i najupotrebljiviji izraz su obnovljivi izvori energije. Kontinuirani globalni porast broja stanovnika i težnja tih stanovnika da žive kvalitetnije i lakše, zasniva se primarno na raspoloživosti iskorištenja prirodnih resursa koji su ograničeni i koje porast broja stanovnika dodatno iscrpljuje.

Konvencionalne tehnologije stvaranja i distribucije hrane, pića, robe široke potrošnje zbog svojih manjkavosti i nesavršenosti u procesu obrade stvaraju ogromne probleme koji se očituju u iscrpljivanju fosilnih goriva, stvaraju se staklenički plinovi i kisele kiše, proizvodi opasni otpad. Onečišćenje prirode je svenazočno što je uostalom dovelo i do promjene klime i fenomena klimatskih promjena.

Najveći problem sadašnjih i budućih generacija je svakako izazov nedostatka energije. Bez energije nema ljudskog napretka u zemljama u razvoju niti očuvanja sadašnje razine života u razvijenim zemljama. U bliskoj budućnosti će biti potrebno ponajviše energiju fosilnih goriva postupno zamjenjivati raznim oblicima obnovljive i čiste energije. Kako sada stvari stoje, radi se prvenstveno o masovnijem korištenju sunčeve energije i energije vjetra, ali i drugih obnovljivih izvora energije poput geotermalne energije ili hidroenergije ovisno o zemljopisnoj raspoloživosti. Iskorištavanje svakog od nabrojenih oblika obnovljivih izvora energije iznjedrilo je i raznovrsne njima prilagođene tehnologije. U pravilu radi se o tehnologijama konverzije određenog tipa obnovljive energije u električnu energiju, budući da je taj oblik energije najpraktičnije dalje koristiti u bilo kojoj grani privrede, prometu ili kućanstvima.

Obnovljivi izvori energije su u pravilu promjenjivog intenziteta pa je i proizvedena električna energija promjenjiva. Potrebe korisnika električne energije su u pravilu također promjenjive pa je između proizvođača i korisnika potreban spremnik energije po mogućnosti takav koji bi se istovremeno mogao puniti i prazniti. U sadašnjoj su praksi to akumulacijska jezera kod hidroelektrana i rezervoari mazuta ili skladišta ugljena kod termoelektrana. U transportu su to rezervoari s gorivom (tekućim ili plinovitim ugljikovodicima). Prelaskom na obnovljive izvore energije u spremniku se u pravilu pohranjuje toplinska ili električna energija, a sve više i vodik.

Vodik je jedan od osnovnih, jednostavnijih i najčešćih elemenata u prirodi čiji se atom sastoji od jednog protona i jednog elektrona i najlakši je element u prirodi. Henri Cavendish je 1776. godine je otkrio vodik kao tvar nastalu iz kemijske reakcije metala i kiseline, a nazvao ga je "zapaljivi zrak". U nastavku istraživanja, 1781. je otkrio da vodik prilikom izgaranja proizvodi vodu. Antoine Lavoisier je 1783. vodiku dao ime od grčkih riječi hydro i genes. To je najlakši element u prirodi koji je čak 14 puta lakši od zraka. Pri sobnoj temperaturi od 21 °C i pri atmosferskom tlaku u plinovitom stanju je bez boje, mirisa i okusa, zapaljiv je, ali nije otrovan.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.