U prethodnom tekstu smo pojasnili koji su osnovni principi novca i zašto je učinkovitost novca glavni pokretač njegove evolucije. U ovom tekstu ćemo se pak baviti situacijom u kojoj se sada nalazimo, odnosno idućim korakom u evoluciji novca, a to je skok s fizičke na digitalnu valutu i kripto-valutama.
Kako smo već i spomenuli, novac da bi vrijedio mora posjedovati povjerenje. Tko gradi povjerenje u vrijednost novca? Danas su to banke i državne institucije. Svaki posrednik u novcu te vrste ima također i zadatak, raznim operacijama, održati povjerenje u novac, uključujući primjerice povjerenje u transakcijski proces ili spremanje računa.
No, što se događa kada novac postane digitalan? Tada posrednici postaju iznimno važni jer sve digitalno - uključujući novac, dionice ili intelektualno vlasništvo - u konačnici su samo računalne datoteke, a napraviti datoteku na računalo je iznimno jednostavno. Kada otvorite, recimo, novi Word dokument, stvorili ste novu datoteku. Sve datoteke se stvaraju po istom principu, pohranjuju se kao skup informacija.
U slučaju "klasične" digitalne transakcije, sav posao i dalje obavljaju banke i druge institucije, no, ta transakcija i dalje se obavlja sa "stvarnim" novcem, odnosno stvarnom valutom, jedino je transakcija digitalna kako bi se proces ubrzao i mogao izvoditi na daljinu
Digitalni novac je nešto drugo - to je valuta koja postoji samo u domeni digitalnog svijeta. Dakle, digitalnu valutu možete koristiti kao i svaku drugu, za primjerice online kupnju, a možda jednog dana i u svakom dućanu u koji uđete, no, taj novac nikada nećete vidjeti u stvarnom svijetu, nikada ga nećete držati u ruci i nećete ga moći staviti ni pod madrac ni u čarapu. Neki smatraju da iduće generacije možda uopće više neće koristiti stvaran novac.
Dakako, postojeću valutu, recimo euro ili američki dolar, može se također pretvoriti u posve digitalnu valutu, ali to znači da prvo treba "pokupiti" sav fizički novac iz optjecaja te ga proglasiti nevažećim (opširnije o tom procesu: Ekonomska analiza: Zašto banke žele istrijebiti fizički novac i kako će to zauvijek promijeniti život kakav poznamo).
Trenutačno ne postoji digitalna valuta iza koje bi stajale tradicionalne institucije, poput centralne banke, što ne znači da neće u budućnosti. Ove institucije ljudima daju sigurnost i uvjerenje da njihov novac vrijedi. Može li se to promijeniti? Mogu li ljudi vjerovati modelima iza kojih ne stoje centralne banke i financijske institucije? Riječ je o procesu, ali o procesu koji je već započeo.
Ovdje dolazimo do nečeg vrlo zanimljivog - kriptovalute.
Zasigurno ste do sada čuli za Bitcoin, ali možda Vam je cijeli koncept i dalje krajnje misteriozan iako je prošlo već 8 godina otkako se Bitcoin, prva kriptovaluta, pojavio.
Da bismo stvarno shvatili kako funkcionira Bitcoin i što je to uopće, morati ćemo ići korak po korak.
Dakle, riječ je o nekakvoj valuti, digitalnoj valuti, odnosno novcu s kojim možete raspolagati kao i sa svakim drugim. Kada uđete u web aplikaciju svoje banke tamo možete vidjeti koliko imate novca na računu. Isto vrijedi i za Bitcoin - u posebnom programu možete vidjeti kakvo Vam je stanje na računu te onda možete dalje trgovati s tim novcem, odnosno kupovati stvari od onih koji primaju Bitcoin kao valutu.
No, ako valutu Bitcoin nisu stvorile centralne banke, kao sve druge valute s kojima smo upoznati, tko ga je onda stvorio? Dobro pitanje, i odgovorit ćemo na njega za trenutak, ali prije toga moramo još nešto reći o samoj valuti.
Kako smo već i konstatirali - Bitcoin je digitalna (ili virtualna) valuta. Postoji samo u digitalnom svijetu i nikada nećete nigdje vidjeti papiranti ili kovani Bitcoin (osim na prigodnim ilustracijama).
No, postoje još dva vrlo važna svojstva kada govorimo o Bitcoin valuti. Kao prvo, ona je decentralizirana. Što pak to znači? To znači da iza ove valute ne stoji, kako i sam naziv kazuje, nikakav centar. Primjerice, iza hrvatske valute, kune, stoji Narodna banka sa sjedištem u Zagrebu - to je "centar" te valute. Nadalje, iza nje stoji cijeli globalni financijski sistem koju je prepoznaje te je se može zamijeniti za druge valute prema aktualnom tečaju. Dakle, centralizirana je - točno znamo koji su to centri zbog kojih vjerujemo kako hrvatska kuna posjeduje vrijednost. Ti centri su, u suštini, ovdje da bi nam dali osjećaj mira da ta vrijednost postoji jer, kako smo ranije istaknuli, novac sam po sebi, kao fizička stvar, ne vrijedi gotovo ništa.
Dobro, to je centralizirana valuta. Što je onda decentralizirana valuta? Još jednom kako i samo ime govori - valuta bez svog centra. U slučaju Bitcoina (koji nije jedina virtualna valuta koja danas postoji, postoji ih još mnogo, ali Bitcoin je prvi i najpopularniji) nemamo niti jedan centar do kojeg bismo mogli fizički, pa čak ni virtualno, doći i reći: "To je to, centar Bitcoina!".
To znači da Bitcoin nema lokaciju na kojoj se proizvodi niti nema jedinstvenog administratora. Gdje onda postoji? Samo u našoj mašti? Puno toga je, kada govorimo o novcu, u našoj mašti, pa isto vrijedi i za Bitcoin, no, kako ćemo uskoro vidjeti, on može postojati bez centra i upravo to mu daje toliku privlačnost.
Dakle, uloga centra je da Vama kao korisniku daje povjerenje u Vašu valutu. Tko onda daje povjerenje u Bitcoin ako centra nema? No, decentralizirana valuta ima, ako se možemo tako izraziti, "puno centara" - drugim riječima, cijeli digitalni proces iza Bitcoina, koji se naziva "blockchain", postoji upravo s ciljem da bi ovoj valuti dao ono što kuni, euru ili američkom dolaru daju njihove centralne banke - sigurnost i povjerenje da tu vrijednost postoji.
Objasnit ćemo točno što je "blockchain", ali malo kasnije. Da bismo zaista shvatili što je Bitcoin moramo ići redom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
