Jedno od najznačajnijih događanja međunarodne scene ove godine ostalo je poprilično nezapaženo, a to je obnova somalijskog piratstva. Nakon razdoblja relativnog jenjavanja od 2012. kriminal u somalijskim vodama je dobio alarmantan povratak, a u prvih pet mjeseci ove godine dogodila su se 27 piratska napada. Među njima je četiri puta zauzet brod u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uključujući dvije otmice, Aris-13 tankera sredinom ožujka i Al Kausara prošlog mjeseca. Aris-13 je prvi trgovački brod koji je zatočen u somalijskim vodama u gotovo pet godina, dok je Al-Kausar indijski dhow, tradicionalni brod na Indijskom oceanu. U usporedbi s 2016., kada nije gotovo uopće bilo uspješnih otmica, ova godina predstavlja problematični rekord.
U posljednja dva mjeseca indijska mornarica je morala poduzeti značajne akcije na moru, što ih je iznenadilo jer su u protupiratske kontrole Somalije uključeni još od 2008. godine. Prošlog tjedna je INS Sharda, patrolno plovilo teško 2000 tona, odbacilo piratski napad na liberijski brod u Adenskom zaljevu. U brzoj operaciji uključeni su bili pomorski komandosi i naoružani helikopter, dok se posada broda ukrcala na dva dhowa i pet brzih plovila za koje se smatralo da su htjeli zauzeti trgovački brod MV Lord Mountbatten. Kako su se komandosi približavali plovilu, tako su se banditi brzo povukli.
Unatoč indijskim hrabrim akcijama, povećanje piratske aktivnosti u somalijskim vodama je zbunilo međunarodnu zajednicu jer proturječi popularnim izjavama stručnjaka u međunarodnim organizacijama koji su tvrdili da je pomorsko piratstvo u opadanju na području Adenskog zaljeva. NATO, Europska unija, Indija, Kina i Japan održavaju svoje aktivno sigurnosno prisustvo u regiji, njihovi vojni brodovi redovito prate kretanje trgovačkih i teretnih plovila, a pomorski stručnjaci smatraju da pirati više nemaju ni motivacije niti sposobnosti izvršiti nove napade.
Između 2009. i 2013. preko 400 piratskih napada je zabilježeno u tom prostoru. Somalijski pirati su prvenstveno djelovali po načelu zauzimanja brodova za otkupninu, a ona je znala dosegnuti i 5,5 milijuna dolara. Za razliku od drugih dijelova svijeta, gdje je pljačka jedini motiv takvih napada, somalijski kriminalci piratstvo promatraju kao poslovanje. Naime, od procijenjenih šest milijardi dolara štete koju je nanijelo piratstvo između 2008. i 2011. otkupnina čini više od polovice. Ostatak je trošak koji pokriva industrija i regionalne vlade za sigurnosne mjere na brodu, unajmljivanje i naoružavanje stražara, troškovi skretanja broda s plovidbene rute, visoke cijene osiguranja, te veće ulaganje u financiranje tereta. Nakon 2013. odnosno nakon gotovo stalnog prisustva ratne mornarice u Adenskom zaljevu i korištenja naoružane straže, piratski napadi su jenjavali. Troškovi, međutim, nisu. Što se više ulagalo u sigurnost, to je bilo manje napada, ali i dalje se trošilo podjednako.
Posljedično, ulaganje u protupiratske mjere je značajno opalo. Prema novom izvještaju o stanju pomorskog piratstva iz 2016. prijevoznici troše manje na naoružanu stražu i druge mjere zaštite, osobito nakon što su troškovi s 1,3 milijarde dolara 2015. skočili na 1,7 milijardi iduće godine. Uz manjak trgovinske razmjene i smanjenih profita, pomorska industrija ne želi ulagati u skupe sigurnosne aranžmane. I koliko njihova spremnost opada, toliko raste djelovanje piratskih skupina. Upravo je usporedba otmice dvaju tankera pokazala koliko loš učinak ima smanjena sigurnost na brodu. U listopadu 2016. kemijski tanker je odbio pokušaj otmice kada je naoružana straža počela pucati po piratima. Ali u slučaju Aris-13 nije bilo naoružane straže i pirati su brzo uspjeli zauzeti tanker. Vrijeme i troškovi također igraju svoju ulogu. Brodovi nastoje pronaći najkraću rutu, a u slučaju Adenskog zaljeva to je ona između Somalije i otoka Socotre, ruta koja je osobito podložna piratskim naletima.
Manjak regionalne stabilnosti je još jedan razlog za povećanje piratskih napada. Od 2009., kada se povećalo piratstvo u regiji, Somalija je shvaćena kao propala država. Zakon i red su nestali, a napadi su postali češći s višim zahtjevima za otkupninom. Stanje se djelomično popravilo između 2012. i 2015. kad se činilo da se Somalija vraća uređenijem sustavu, ali to je bilo kratko. Utjecaj radikalne islamističke ideologije al-Šababa i Daeša i pad sociopolitičkih uvjeta u Somaliji, bez gospodarskog zaleta i mogućnosti nametanja zakonskih pravila, vode građane ove zemlje na put kriminala i nasilja. Prema nekim promatranjima, ovaj nagli porast piratstva je izravna posljedica široke suše i gladi na Rogu Afrike, a mnoge barke jednostavno napadaju brodove koje prijevoze hranu i naftu. To još jednom potvrđuje da Somalijci nisu pirati iz ljubavi već zbog socioekonomskog urušavanja somalijskog društva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
