Dvadeseto stoljeće je bilo najkrvavije stoljeće u povijesti čovječanstva. To su stoljeće obilježile stalne krize, sukobi, ratovi, pregovori, novi ratovi, eksploatacije ugnjetavača i borba potlačenih za svoja prava. Prošlo stoljeće je obilježeno totalitarizmima. Iznad svih nacifašizmom i komunizmom. Simboli tih dvaju totalitarizama su utjelovljeni u dva gotovo mitska lika: Adolf Hitler i Josif Staljin. Njih dvojica su dominirali poviješću dvadesetog stoljeća više nego bilo koji drugi vođe demokratskih ili totalitarnih zemalja.
Hitler i Staljin su poznati po tome što su bili veliki rivali koji su vodili najveći rat u povijesti čovječanstva od 1941. do 1945. u kojem je istrijebljeno 30-ak milijuna ljudi. No osim što su bili rivali, Hitler i Staljin bili su i saveznici. Saveznici, partneri i suradnici bili su formalno-pravno od kolovoza 1939. do lipnja 1941. No, i prije i poslije tog perioda dva diktatora divili su se jedan drugome te su svojim potezima često si išli u prilog.
U ovome radu pokušat ćemo objasniti njihovu službenu 22-mjesečnu suradnju i savezništvo u prvoj fazi Drugoga svjetskoga rata koje je objema stranama donijelo ogromne koristi ali i glavobolje. Ponajviše ćemo staviti naglasak na Poljsku na kojoj se najbolje mogu usporediti dvije diktature. To savezništvo će neki moderni povjesničari nazivati Paktom vragova. Takve kvalifikacije bi u ozbiljnom pisanju trebalo izbjegavati, a javnost informirati o činjenicama i događajima. Na publici je kako će interpretirati navedene događaje.
Staljin i Hitler – povijesni fenomeni
I Staljin i Hitler bili su mnogo više od pukih negativaca, zločinaca i osvajača. Da nisu imali detaljno izrađen politički program, ideje, šarm i političku inteligenciju nikada ne bi imali masovnu potporu dvije najmoćnije europske države.
Turbulentni Prvi svjetski rat, njegovo odvijanje i rasplet, ponudio je mogućnost dolaska na vlast radikalnoj ljevici i desnici u Rusiji i Njemačkoj. Carski ruski režim je usred rata 1917. pogodila boljševička revolucija koja je dovela do smjene potrošenog i trulog carskog sustava te do uspostave prve totalitarne države u 20. stoljeću.
Zanimljivo da je Njemački Reich Wilhelma II. trasirao put stvaranju sovjetskog sustava u Rusiji tako što je dopustio i financirao put Vladimira Lenjina iz Njemačke u Rusiju u proljeće 1917. Bez Lenjina u Petrogradu vjerojatno ništa ne bi bilo od Oktobarske revolucije. Lenjina je 1924. naslijedio Staljin koji je preuzeo vodstvo partije i sovjetske države.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
