Hladni rat koji se skoro pola 20. stoljeća vodio između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država promijenio je svijet. Čovječanstvo nije nikad vidjelo takvu razinu natjecanja i utrke na mnogim poljima od kojih su utrke u naoružanju i istraživanju svemira bile najeksponiranije. Svijet nije nikad bio toliko bipolariziran kao u razdoblju od 1945. do 1991.
Dvije supersile borile su se za prevlast i dominaciju u svijetu. Svaka je nametala svoj društveni, politički i ekonomski sustav kao onaj koji je najbolji: Amerikanci kapitalizam, a Sovjeti socijalizam. Budući da su se Washington i Moskva natjecali za proširenje svojih sfera interesa Hladni rat je upravo u Aziji, Africi i Latinskoj Americi doživio svoje usijanje.
'Male države' Trećeg svijeta kao što su Koreja, Vijetnam, Angola, Kongo, Nikaragva i Kuba tražile su svoje mjesto pod suncem i pravo na postojanje kroz socijalističke revolucije, antiamerikanizam i suradnju sa SSSR-om. Tema ovog teksta je Kuba u periodu Hladnoga rata. Otok na Karibima je upečatljivo obilježio Hladni rat kroz svoju jedinstvenu revoluciju, američku invaziju, kubansku raketnu krizu, suradnju sa Sovjetskim Savezom i intervencionizam u zemljama Trećega svijeta.
Kubanska revolucija, koja će poslužiti kao vrelo poticaja radikalima diljem Trećega svijeta, počela je kao specifična lokalna pobuna i tek se postupno pretvarala u marksistički eksperiment. Legendarni Fidel Castro – ključni vođa revolucije – ustao je protiv režima Fulgencia Batiste na Kubi zato što ga je doživljavao kao saveznika i sudionika u američkoj eksploataciji tog otoka te nesposobnog da tamo provede društvene i gospodarske reforme koje je Castro držao nužnima.
Kubanska je revolucija Kubancima, i u konačnici svim Latinoamerikancima, pružala nadu da će se sami moći osloboditi američke kontrole i stvoriti doista neovisne zemlje. Mladi Castro – imao je samo 32 godine kada je došao na vlast – kombinirao je gnjev protiv nazadovanja vlastite zemlje sa snažnim osjećajem pripadanja avangardi budućih revolucija u ostalim dijelovima kontinenta. 'Amerika je žrtva', rekao je okupljenu mnoštvu u Havani 1959. godine, 'ambicioznih ljudi, vojnih caudillosa, vojnih kasta'. Također je izjavio:
'Koliko je samo Americi i narodima naše hemisfere potrebna jedna revolucija poput ove provedene na Kubi! Koliko je samo Americi, u svakoj od njezinih zemalja, potreban primjer poput ovog našeg. Koliko joj je samo potrebno da milijunaši, koji su se obogatili pljačkajući novac drugih ljudi, izgube sve što su nakrali. Koliko je samo Americi potrebno da se postrijeljaju svi ratni zločinci u pojedinim zemljama u našoj hemisferi.'
Fidel Castro – čovjek koji je promijenio povijestFidel Castro rođen je 1926. godine u Mayari u najistočnijem dijelu Kube, kao sin dobrostojećeg uzgajivača šećern...
Dvije supersile borile su se za prevlast i dominaciju u svijetu. Svaka je nametala svoj društveni, politički i ekonomski sustav kao onaj koji je najbolji: Amerikanci kapitalizam, a Sovjeti socijalizam. Budući da su se Washington i Moskva natjecali za proširenje svojih sfera interesa Hladni rat je upravo u Aziji, Africi i Latinskoj Americi doživio svoje usijanje.
'Male države' Trećeg svijeta kao što su Koreja, Vijetnam, Angola, Kongo, Nikaragva i Kuba tražile su svoje mjesto pod suncem i pravo na postojanje kroz socijalističke revolucije, antiamerikanizam i suradnju sa SSSR-om. Tema ovog teksta je Kuba u periodu Hladnoga rata. Otok na Karibima je upečatljivo obilježio Hladni rat kroz svoju jedinstvenu revoluciju, američku invaziju, kubansku raketnu krizu, suradnju sa Sovjetskim Savezom i intervencionizam u zemljama Trećega svijeta.
Kubanska revolucija, koja će poslužiti kao vrelo poticaja radikalima diljem Trećega svijeta, počela je kao specifična lokalna pobuna i tek se postupno pretvarala u marksistički eksperiment. Legendarni Fidel Castro – ključni vođa revolucije – ustao je protiv režima Fulgencia Batiste na Kubi zato što ga je doživljavao kao saveznika i sudionika u američkoj eksploataciji tog otoka te nesposobnog da tamo provede društvene i gospodarske reforme koje je Castro držao nužnima.
Kubanska je revolucija Kubancima, i u konačnici svim Latinoamerikancima, pružala nadu da će se sami moći osloboditi američke kontrole i stvoriti doista neovisne zemlje. Mladi Castro – imao je samo 32 godine kada je došao na vlast – kombinirao je gnjev protiv nazadovanja vlastite zemlje sa snažnim osjećajem pripadanja avangardi budućih revolucija u ostalim dijelovima kontinenta. 'Amerika je žrtva', rekao je okupljenu mnoštvu u Havani 1959. godine, 'ambicioznih ljudi, vojnih caudillosa, vojnih kasta'. Također je izjavio:
'Koliko je samo Americi i narodima naše hemisfere potrebna jedna revolucija poput ove provedene na Kubi! Koliko je samo Americi, u svakoj od njezinih zemalja, potreban primjer poput ovog našeg. Koliko joj je samo potrebno da milijunaši, koji su se obogatili pljačkajući novac drugih ljudi, izgube sve što su nakrali. Koliko je samo Americi potrebno da se postrijeljaju svi ratni zločinci u pojedinim zemljama u našoj hemisferi.'
Fidel Castro – čovjek koji je promijenio povijestFidel Castro rođen je 1926. godine u Mayari u najistočnijem dijelu Kube, kao sin dobrostojećeg uzgajivača šećern...
