Hladni rat koji se skoro pola 20. stoljeća vodio između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država promijenio je svijet. Čovječanstvo nije nikad vidjelo takvu razinu natjecanja i utrke na mnogim poljima od kojih su utrke u naoružanju i istraživanju svemira bile najeksponiranije. Svijet nije nikad bio toliko bipolariziran kao u razdoblju od 1945. do 1991.
Dvije supersile borile su se za prevlast i dominaciju u svijetu. Svaka je nametala svoj društveni, politički i ekonomski sustav kao onaj koji je najbolji: Amerikanci kapitalizam, a Sovjeti socijalizam. Budući da su se Washington i Moskva natjecali za proširenje svojih sfera interesa Hladni rat je upravo u Aziji, Africi i Latinskoj Americi doživio svoje usijanje.
'Male države' Trećeg svijeta kao što su Koreja, Vijetnam, Angola, Kongo, Nikaragva i Kuba tražile su svoje mjesto pod suncem i pravo na postojanje kroz socijalističke revolucije, antiamerikanizam i suradnju sa SSSR-om. Tema ovog teksta je Kuba u periodu Hladnoga rata. Otok na Karibima je upečatljivo obilježio Hladni rat kroz svoju jedinstvenu revoluciju, američku invaziju, kubansku raketnu krizu, suradnju sa Sovjetskim Savezom i intervencionizam u zemljama Trećega svijeta.
Kubanska revolucija, koja će poslužiti kao vrelo poticaja radikalima diljem Trećega svijeta, počela je kao specifična lokalna pobuna i tek se postupno pretvarala u marksistički eksperiment. Legendarni Fidel Castro – ključni vođa revolucije – ustao je protiv režima Fulgencia Batiste na Kubi zato što ga je doživljavao kao saveznika i sudionika u američkoj eksploataciji tog otoka te nesposobnog da tamo provede društvene i gospodarske reforme koje je Castro držao nužnima.
Kubanska je revolucija Kubancima, i u konačnici svim Latinoamerikancima, pružala nadu da će se sami moći osloboditi američke kontrole i stvoriti doista neovisne zemlje. Mladi Castro – imao je samo 32 godine kada je došao na vlast – kombinirao je gnjev protiv nazadovanja vlastite zemlje sa snažnim osjećajem pripadanja avangardi budućih revolucija u ostalim dijelovima kontinenta. 'Amerika je žrtva', rekao je okupljenu mnoštvu u Havani 1959. godine, 'ambicioznih ljudi, vojnih caudillosa, vojnih kasta'. Također je izjavio:
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
