Velika priča: Venezuela želi uzeti velik dio Gvajane - Je li ovo imperijalizam ili ispravljanje povijesne nepravde? O Nijemcu koji je povlačio kolonijalne linije za Britance, vremenu kad je SAD zastupao Venezuelu i ogromnom nalazištu nafte

Već danima spominje se napeta situacija na venezuelanskoj granici, pa i mogućnost rata. O čemu se radi? Krenimo redom, jer priča ima svoje kompleksnosti. Za početak valja reći da je u Venezueli tijekom jučerašnjeg dana održan referendum po pitanju treba li država uspostaviti novu regiju na prostoru spornog prostora susjedne Gvajane. Rezultati su stigli - službeni izvori navode da je 10.5 milijuna (od ukupno 20 milijuna ljudi s pravom glasa) glasalo za pripojenje sporne - naftom bogate - regije u sastav Venezuele.

Ali što to znači? Da se Venezuela i njeno socijalističko vodstvo odjednom bave otvorenim imperijalizmom? Sve ćemo pojasniti, ali moramo, valja to istaknuti još jednom, krenuti redom...

Sve je počelo 1835. godine kada je ondašnje Britansko carstvo poslalo iskusnog njemačkog istraživača po imenu Robert Hermann Schomburgk da napravi istraživanje na teritoriju Južne Amerike, točnije da istraži nedavno kolonizirani prostor kojeg je Britanija prigodno nazvala - Britanska Gvajana.

"Gvajana"? Valja nešto reći i o samom terminu prije nego krenemo dalje.

Terminom Gvajana (od španjolske riječi Las Guayanas koja pak dolazi od starosjedilačke riječi značenja "zemlja s puno vode") se označava zemljopisna regija sjeveroistočne Južne Amerike, a sastavljena je od ova tri teritorija:
- Francuska Gvajana (francuski prekomorski teritorij)
- Gvajana (to je spomenuta bivša kolonija Britanska Gvajana, danas nezavisna država)
- Surinam (bivša kolonija Nizozemska Gvajana, danas nezavisna država)

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.