Velika priča: Venezuela želi uzeti velik dio Gvajane - Je li ovo imperijalizam ili ispravljanje povijesne nepravde? O Nijemcu koji je povlačio kolonijalne linije za Britance, vremenu kad je SAD zastupao Venezuelu i ogromnom nalazištu nafte

Već danima spominje se napeta situacija na venezuelanskoj granici, pa i mogućnost rata. O čemu se radi? Krenimo redom, jer priča ima svoje kompleksnosti. Za početak valja reći da je u Venezueli tijekom jučerašnjeg dana održan referendum po pitanju treba li država uspostaviti novu regiju na prostoru spornog prostora susjedne Gvajane. Rezultati su stigli - službeni izvori navode da je 10.5 milijuna (od ukupno 20 milijuna ljudi s pravom glasa) glasalo za pripojenje sporne - naftom bogate - regije u sastav Venezuele.

Ali što to znači? Da se Venezuela i njeno socijalističko vodstvo odjednom bave otvorenim imperijalizmom? Sve ćemo pojasniti, ali moramo, valja to istaknuti još jednom, krenuti redom...

Sve je počelo 1835. godine kada je ondašnje Britansko carstvo poslalo iskusnog njemačkog istraživača po imenu Robert Hermann Schomburgk da napravi istraživanje na teritoriju Južne Amerike, točnije da istraži nedavno kolonizirani prostor kojeg je Britanija prigodno nazvala - Britanska Gvajana.

"Gvajana"? Valja nešto reći i o samom terminu prije nego krenemo dalje.

Terminom Gvajana (od španjolske riječi Las Guayanas koja pak dolazi od starosjedilačke riječi značenja "zemlja s puno vode") se označava zemljopisna regija sjeveroistočne Južne Amerike, a sastavljena je od ova tri teritorija:
- Francuska Gvajana (francuski prekomorski teritorij)
- Gvajana (to je spomenuta bivša kolonija Britanska Gvajana, danas nezavisna država)
- Surinam (bivša kolonija Nizozemska Gvajana, danas nezavisna država)

Neki u ovu regiju također ubrajaju i:
- bivšu Provinciju Gvajana na jugoistoku Venezuele (Španjolska Gvajana)
- brazilska Gvajana na sjeverozapadu Brazila, nekadašnja Portugalska Gvajana

Na prostoru oko Gvajane (dakle, to je ova bivša Britanska Gvajana), naročito obližnje Francuske Gvajane, 2011. su pronađena potencijalna znatna ležišta nafte. Od onda strane kompanije intenzivno istražuju ovaj prostor (uskoro ćemo vidjeti kako je ovo bitno za našu današnju priču).

Karta svih Gvajana

Dakle, vratimo se natrag u 1835. Britanija si je kolonizirala novi teritorij i nazvala ga je Britanska Gvajana. Dobro, ali čiji je to prethodno bio teritorij? Došli su i pokorili autohtone narode i na njihovom teritoriju stvorili kolonije? Ne, bar ne oni u ovom slučaju - naime, ovaj teritorij su prvi kolonizirali Nizozemci, još početkom 17. stoljeća. Kasnije su došli Britanci i zauzeli od Nizozemaca prostor, odnosno njihove kolonije (bile su tri: Essequibo, Demeraru i Berbice), krajem 18. stoljeća.

Dobro, kolonijalni sukob - Britanci oduzimaju od Nizozemaca, vidimo prostor (Britanske) Gvajane na gornjoj karti. To znači da su Nizozemci zadržali "svoju" Gvajanu istočnije, Surinam? Upravo tako. A što je bilo na zapadu od Britanske Gvajane? Isto što je i danas - Venezuela.

Naime, Venezuela se osamostalila od Španjolske još 1811. pod vodstvom slavnog Simona Bolivara.

Sad kad otprilike znamo kako je situacija izgledala u to vrijeme možemo se vratiti (po treći put) u tu 1835. godinu da vidimo što se to točno ključno tada dogodilo da direktno utječe na današnju situaciju. Dogodilo se to da su Britanci poslali "svog" Nijemca, Schomburgka, da im točno ucrta granice, odnosno da definira prostor kojeg su ranije zauzeli od Nizozemaca.

No, čini se da Schomburgk nije poslan da obavi "pošten posao", već je poslan s agendom da "docrta", odnosno proširi britanske granice dalje od prostora koje je Britansko carstvo osvojilo, odnosno da proširi granicu u Venezuelu. Jasno, imperijalna glad za teritorijem, ali nešto konkretnije? Da - otkriveno je tada da se na prostoru zapadno od rijeke Essequibo nalaze znatne zalihe zlata. I tako je Schomburgk povukao nešto što će dobiti naziv "Schomburgkova linija". On je jednostavno uzurpirao velik dio teritorija Venezeule i pripisao ga Britaniji.

To je kao kad danas neka velika korporacija potkupi poznatog znanstvenika da im sastavi studiju koja će tvrditi da njihov proizvod nije opasan po ljudsko zdravlje. Otprilike takav posao je za Britance 1835. odradio Schomburgk.

I što se dogodilo? Ništa - od onda pa do današnjih dana ta linija je ostala kao i spor između Venezuele i Britanske Gvajane koja se 1966. osamostalila od Britanije (ali je, očekivano, uvijek ostala pod utjecajem Londona).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.