Velika priča o tragičnoj slobodi: Tko su naoružane "bande" koje su preuzele Haiti i kako SAD priprema napad preko posrednika dovodeći jednu crnačku zemlju da za njih pokori drugu

Haiti je zemlja u kaosu. Taj kaos traje već godinama i ostatak svijeta, naročito izvan zone Kariba, jednostavno je prestao pratiti njihovu priču. Jer nije lako... Kad bismo pokušali dati kronološki pregled zadnjih 100 godina države Haiti tu bi bilo toliko državnih udara, stranih vojnih intervencija, da bi mnogima vjerojatno bilo previše za procesuirati sve te informacije. Imajući to u vidu, moramo na neki način dati "makro" perspektivu po pitanju Haitija i što se trenutačno tamo događa. Još jednom imamo eskalaciju krize, još jedna vlast je propala, a stanje na terenu mnogi nazivaju "anarhijom" što ne čudi pošto se, prema nekim izvorima, čak 90% glavnog grada Port-au-Prince nalazi pod kontrolom "naoružanih bandi".

Ali to bi pak bilo previše pojednostavljeno viđenje trenutačne sitaucije na Haitiju. Moramo barem pokušati pojasniti tko su "naoružane bande", kako su stvorene, koji im je cilj, i zašto je Haiti, ova iznimno siromašna karipska zemlja, od oko 11 milijuna stanovnika, toliko u fokusu glavne sile, SAD-a. Jer i ovog puta, što nikad nije iznenađenje kad govorimo o Haitiju, SAD je ponovno duboko upleten u ovu krizu. Ali zašto je za SAD Haiti toliko bitan? I na ta pitanja ćemo dati odgovor.

Počnimo ipak s onim što se najčešće preskače kad se govori o Haitiju, bilo zbog političkih razloga ili možda zbog prikrivenog rasizma - Haiti je prva i jedina zemlja gdje su se crnački robovi iz Afrike pobunili u uspješnoj pobuni protiv svojih tlačitelja, tada Francuza.

Malo toga u ljudskoj povijesti može se u kontekstu čiste borbe za slobodom mjeriti s haićanskom pobunom. Bila je to najveća pobuna robova još od ustanka Spartaka protiv Rimske Republike prije gotovo 1900 godina. O Spartakovom ustanku zna se puno, možda zato što je ustanak u konačnici bio neuspješan? S druge strane ustanak robova na Haitiju, koji je trajao od 1791. do 1804. godine, kao da se nastoji zaboraviti, a "nagrada" je više od stoljeća potkopavanja i gušenja države Haiti. Izgleda kao da se Haiti još uvijek kažnjava za podvig koji su izvojevali na prelazu iz 18. u 19. stoljeće. Jasno, činjenica da je u to vrijeme trajala i Francuska revolucija, ista je "poklopila" ovu na Haitiju po tome koliko se spominje od onda do danas, ali ustanak robova na Haitiju ključan je događaj za razumijevanje ne samo današnjeg stanja u ovoj zemlji nego i puno šire problematike kolonijalizma i robovlasništva.

Opširnije o povijesti Haitija:
Priča o afričkim robovima koji su porazili Napoleona: Od prve crnačke republike do smrti zloglasnog diktatora "Baby Doc" Duvaliera

Izbijanje revolucije na Haitiju krajem 18. stoljeća

Prvo stoljeće neovisnosti Haitija bilo je obilježeno političkom nestabilnošću, okretanjem leđa od strane međunarodne zajednice i nametnutim plaćanjem duga (!) Francuskoj. Politička nestabilnost i ekonomski interesi potaknuli su SAD da okupiraju zemlju između 1915. i 1934. Kasnije na vlast dolazi François 'Papa Doc' Duvalier, preuzeo je vlast 1957., uvodeći dugo razdoblje autokratske vladavine koju je nastavio njegov sin, Jean-Claude 'Baby Doc' Duvalier. To razdoblje, koje je potrajalo sve do 1986. godine, obilježeno je državno sankcioniranim nasiljem nad oporbom i civilima, korupcijom i gospodarskom stagnacijom.

Nakon toga su uslijedili vojni režimi, a možda jedina bar donekle svjetla točka bio je Jean-Bertrand Aristide, bivši haićanski svećenik i političar koji je postao prvi demokratski izabrani predsjednik Haitija. Kao svećenik propovijedao je teologiju oslobođenja.

Jean-Bertrand Aristide 1994. Aristide je imenovan u župu u Port-au-Princeu 1982. nakon što je završio studij za svećenika. Postao je središnja točka pro-demokratskog pokreta, prvo pod Jean-Claudeom "Baby Docom" Duvalierom, a zatim i pod vojnim tranzicijskim režimom koji je uslijedio. Pobijedio je na općim izborima na Haitiju 1990.–1991., sa 67% glasova.

Aristide je kratko bio predsjednik Haitija, do vojnog udara u rujnu 1991. Režim državnog udara srušio se 1994. pod pritiskom SAD-a i prijetnjom sile (američka operacija "Uphold Democracy"), a Aristide je ponovno bio predsjednik od 1994. do 1996. i od 2001. do 2004. Svrgnut je u državnom udaru 2004. nakon što su desničarske bivše paravojne jedinice vojske napale zemlju s druge strane dominikanske granice (Haiti i Dominikanska republika dvije su države na jednom otoku, Hispanioli, između njih je teška povijest, vidi: Tragična sudbina Hispaniole: Kako su dvije bivše kolonije, susjedi na istom otoku, postali neprijatelji koji se udaljavaju?). Aristide i mnogi drugi su tvrdili da su Sjedinjene Države imale ulogu u orkestriranju državnog udara protiv njega. Godine 2022. brojni haićanski i francuski dužnosnici rekli su The New York Timesu da su Francuska i Sjedinjene Države zapravo svrgnule Aristidea pritiskom na njega da odstupi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.