Velika priča o Sokratu: Postavljanjem naizgled jednostavnih pitanja promijenio je sudbinu čovječanstva - štuje ga se kao oca Zapadne misli iako je bio kritičar demokracije koja ga je na kraju i pogubila
FOTO: Slika Sokrata na zidu, negdje između 1. i 5. stoljeća Nove ere (izvor: Javna domena)Nema tko nije čuo za slavnog Sokrata. Ovaj grčki filozof toliko je slavan da se tvrdi kako upravo s njim "počinje filozofija", ali i više od toga - cijela zapadna kultura! Ali ako znamo da je bilo filozofija i prije njega, svakako i u Grčkoj, a povrh toga dotični je bio i poprilično oštar kritičar demokracije, koja je danas skoro pa sinonim za Zapadni svijet, nisu li te tvrdnje pomalo kontradiktorne? Samom Sokratu, ljubitelju kontradikcije, rasprava koja započinje na takav način zasigurno bi mu se dopala!
Ali nema šanse da shvatimo Sokrata, njegovu važnost, pa možda ni sam koncept "zapadne kulture", ako se sjurimo ravno u njegove najvažnije karakteristike! Jer reći da je bio veliki mislioc kojem su presudili i kojeg su pogubili kolege Atenjani zato što je "korumpirao mladež" bio bi najbolji način da prebrzo pokušamo shvatiti Sokrata i tako ga ostavimo kao slavno ime koje nas i dalje zbunjuje. Da bismo zaista uvidjeli zašto smo svi mi "potomci" Sokrata, zašto je on i dalje toliko svugdje oko nas, zašto nas "sokratsko razmišljanje" i dalje spašava, moramo ga napokon vidjeti u jednom širem kontekstu koji će i njega samoga definirati.
Znamo da je Sokrat rođen 470. godine prije Nove ere u predgrađu Atene koja je u to vrijeme bila "polis", odnosno grad-država - i nemoguće je razumjeti Sokrata dok nismo razumjeli Atenu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
