Nakon svršetka Drugog svjetskog rata u svijetu su preostale jedine dvije prave velesile: Sjedinjene Države i Sovjetski Savez. SSSR je bio itekako oslabljen zbog posljedica njemačke agresije: pretrpio je 27 milijuna žrtava, a ekonomski najrazvijeniji zapadni dijelovi zemlje bili su temeljito porušeni i devastirani ratnim razaranjima. Za razliku od toga, Amerika osim napada na Pear Harbour nije doživjela ratna stradanja sa svojem teritoriju, a pobjeda nad nacifašizmom koštala ju je oko 400 tisuća žrtava. Iz toga je jasno da je SAD 1945. bio najjača svjetska sila kojoj su bila širom otvorena vrata dominacije u međunarodnoj areni.
Za vrijeme predsjednika Harryja Trumana stvoreni su ključni stupovi za američku dominaciju u svijetu odnosno za američki imperijalizam. Kongres je zahvaljujući ponajviše sovjetskoj prijetnji i prijetnji koju je predstavljao svjetski komunizam, 1947. putem zakona National Security Act izglasao uspostavu CIA-e, zračnih snaga, ministarstva obrane (Department od Defense) i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kako bi Amerika ekonomski pomogla svojim saveznicima u Europi da se oporave od ratnih razaranja i neimaštine, 1948. Amerikanci su lansirali Marshallov plan. 1949. osnovan je NATO savez koji je odmah otpočetka postao najjači instrument američke vanjske politike. Sjevernoatlantski savez potaknuo je europsku integraciju putem onoga što će s vremenom postati Europska unija. Truman je uspostavio politiku containmenta SSSR-a što su prihvatili svi njegovi nasljednici u Bijeloj kući.
Istovremeno, kasnih četrdesetih i početkom pedesetih osnovani su slični savezi SAD-a sa zemljama Azije i Pacifika. 1955. osnovan je SEATO savez koji je nudio i pružao američku vojnu pomoć zemljama Azije. Prvo uspješno testiranje sovjetske nuklearne bombe 1949. i pobjeda komunista u Kini te godine duboko su zabrinuli američke policymakere koji su dobili snažan poticaj za djelovanje. To je bilo opravdavanje za agresivnu vanjsku politiku koju su mnogi u Washingtonu jedva dočekali. Izbijanje Korejskog rata 1950. učvrstilo je američku poziciju na Dalekom istoku, a posebice u Južnoj Koreji i u Japanu koji su postali bastioni američke moći na istoku Euroazije. U isto vrijeme krenula je sve veća američka militarizacija u državama NATO pakta. 1961. osnovana je slična agencija Marshallovom planu, USAID, za ekonomsku pomoć stranim zemljama. Tako se američka globalna moć dodatno učvrstila i ohrabrila je proameričku orijentaciju u svijetu.
Tijekom 1950-ih predsjednik Dwight Eisenhower koristio je svoj aparat nacionalne sigurnosti kako bi osigurao globalnu hegemoniju Amerike nuklearnim trojstvom (bombarderi, balistički projektili i podmornice), lancem vojnih baza koje su okruživale Euroaziju i ogromnim brojem tajnih sigurnosnih operacija kako bi se održao i povećao...
Za vrijeme predsjednika Harryja Trumana stvoreni su ključni stupovi za američku dominaciju u svijetu odnosno za američki imperijalizam. Kongres je zahvaljujući ponajviše sovjetskoj prijetnji i prijetnji koju je predstavljao svjetski komunizam, 1947. putem zakona National Security Act izglasao uspostavu CIA-e, zračnih snaga, ministarstva obrane (Department od Defense) i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kako bi Amerika ekonomski pomogla svojim saveznicima u Europi da se oporave od ratnih razaranja i neimaštine, 1948. Amerikanci su lansirali Marshallov plan. 1949. osnovan je NATO savez koji je odmah otpočetka postao najjači instrument američke vanjske politike. Sjevernoatlantski savez potaknuo je europsku integraciju putem onoga što će s vremenom postati Europska unija. Truman je uspostavio politiku containmenta SSSR-a što su prihvatili svi njegovi nasljednici u Bijeloj kući.
Istovremeno, kasnih četrdesetih i početkom pedesetih osnovani su slični savezi SAD-a sa zemljama Azije i Pacifika. 1955. osnovan je SEATO savez koji je nudio i pružao američku vojnu pomoć zemljama Azije. Prvo uspješno testiranje sovjetske nuklearne bombe 1949. i pobjeda komunista u Kini te godine duboko su zabrinuli američke policymakere koji su dobili snažan poticaj za djelovanje. To je bilo opravdavanje za agresivnu vanjsku politiku koju su mnogi u Washingtonu jedva dočekali. Izbijanje Korejskog rata 1950. učvrstilo je američku poziciju na Dalekom istoku, a posebice u Južnoj Koreji i u Japanu koji su postali bastioni američke moći na istoku Euroazije. U isto vrijeme krenula je sve veća američka militarizacija u državama NATO pakta. 1961. osnovana je slična agencija Marshallovom planu, USAID, za ekonomsku pomoć stranim zemljama. Tako se američka globalna moć dodatno učvrstila i ohrabrila je proameričku orijentaciju u svijetu.
Tijekom 1950-ih predsjednik Dwight Eisenhower koristio je svoj aparat nacionalne sigurnosti kako bi osigurao globalnu hegemoniju Amerike nuklearnim trojstvom (bombarderi, balistički projektili i podmornice), lancem vojnih baza koje su okruživale Euroaziju i ogromnim brojem tajnih sigurnosnih operacija kako bi se održao i povećao...
