U dramatičnom preokretu, 14. rujna ove godine je stigla vijest iz Egipta da će palestinski islamistički pokret Hamas ponovno otvoriti svoj ured u Kairu. Ova najava iznenađujuća je, ne samo što je Hamas tek za dlaku izbjegao mogućnost dolaska na listu terorističke organizacije u Egiptu prije dvije godine. Prije toga se Hamas optuživao za pomoć terorističkim skupinama u borbi protiv egipatske vojske i policije na sjevernom Sinaju, blizu Pojasa Gaze gdje Hamas drži političku i vojnu kontrolu otkako je izbacio svog političkog protivnika Fataha 2007. godine. Očito približavanje Egipta i Hamasa omogućio je nitko drugi do jedan od čelnika Fataha i bivši šef sigurnosti Mohamed Dahlan, nekoć zakleti neprijatelj Hamasa. Što se to događa u Palestini?!
Složena je mreža čimbenika koji su doveli do zajedničkih interesa Egipta i Hamasa, trenutačne dinamike palestinske politike i preokreta u poslagivanju regionalne geopolitike. Egipat treba sigurnosnog partnera u Gazi na koga se može osloniti kako bi Kairo bio učinkovitiji u borbi protiv islamističkih militanata. Oni koriste teritorij za krijumčarenje boraca i oružja i tako pokreću napade na egipatske snage sigurnosti. Kairo nikad nije vjerovao Hamasu jer je zbacio s vlasti Hamasove prijatelje u egipatskom Muslimanskom bratstvu. Egipatska država je potom proglasila Bratstvo terorističkom organizacijom. Hamas je, s druge strane, u potrazi za olakšavanjem blokade Gaze i ponovnim otvaranjem graničnog prijelaza Rafah. Ovaj prijelaz je životno važan za dva milijuna Arapa koji žive u Gazi i koji mogu putovati u Egipat samo za liječenje ili za studiranje u inozemstvu. Zatvaranje prijelaza Rafah je daleko više utjecao na život u Gazi nego svi drugi blokirani prijelazi prema Izraelu. Otkako je započela teroristička kampanja na sjevernom Sinaju 2013. egipatske su vlasti dodatno pojačale kontrolu granica s Gazom i uništile na stotine tunela koje su Palestinci koristili za krijumčarenje dobara i oružja u i iz Gaze. Zapravo, krijumčarenje je bio stožerni način preživljavanja gazanskoga gospodarstva.
Ne samo Egipat, već i Palestinska samouprava na čelu s Mahmudom Abasom je pojačala pritisak na Gazu, obustavila plaćanje plaća dužnosnicima u javnom sektoru kao i isporuku električne energije, sve kako bi natjerala Hamas na povlačenje s čelnog mjesta i spriječila daljnje produbljivanje jaza između Fataha i Hamasa. Posljedično su građani Gaze imali struju nekoliko sati na dan, imali su probleme u vodoopskrbi i odvozu otpada, a pravilno i sanitetsko vođenje bolnica postalo je nemoguće. Ali dramatični preokreti očito su mogući i izviru iz unutarnje dinamike palestinske politike.
U svibnju 2017. Hamas je započeo golemu reformu. Prvo je objavio novu povelju svoje organizacije, koja se tumači kao prihvaćanje prijedloga za mir s Izraelom i priznavanje izraelske države u granicama iz 1967. godine. Tim potezom se Hamas približio Fatahu i izgradio put mogućoj pomirbi dviju glavnih frakcija palestinske političke scene. Fatah, stranka koja vodi vladu, po prvi puta je poslao svoje predstavnike u Gazu nakon 2007. Rami Hamdalah, palestinski premijer, dočekan je s veseljem u Gazi, gdje se sastala vlada nacionalnog jedinstva nakon što je Hamas uklonio svoju samoupravu.
Na toj palestinskoj političkoj sceni je predsjednik Abas, koji je star i bolestan. S njim odlazi generacija revolucionarnih boraca oko Jasera Arafata, odnosno dolazi do velike smjene boraca za palestinsku državnost otkako je nastala sama Palestinska oslobodilačka organizacija. Među viđenijim članovima nove generacije je upravo Mohamed Dahlan, dugogodišnji član Fatahovog kadra, bivši šef sigurnosti i poduzetnik koji je akumulirao značajno i navodno nelegalno bogatstvo procijenjeno na desetke milijuna dolara. Nakon što je Hamas preuzeo Pojas Gaze, Dahlan je pobjegao na Zapadnu obalu, ali i tamo se zakačio s Abasom te je napustio područje 2011. Od tada živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odakle pokušava obnoviti svoju političku karijeru. Odavde se zapravo vodi regionalna bitka za moć.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
