Think tank organizacija iz Londona, ELN (European Leadership Network), objavila je preko vikenda opsežni izvještaj u kojem se ističe kako se tijekom ove godine desilo najmanje 40 incidenata zbog kojih su NATO i ruske vojne snage "skoro" ušle u direktan vojni sukob.
Ove naročito uznemirujuće informacije otkrivaju do koje mjere je Ukrajinska kriza opasna za Europu i svijet te koliko se toga zapravo dešava "ispod radara". Količina informativnog materijala koji, političkim odlukama, nikada ne završava u medijima očito je velika, no spoznaja o incidentima još jednom potvrđuje da se ova kriza nikada nije smjela desiti jer je sama po sebi preopasna i ekstremno nepredvidljiva.
Spoznaja nas također dovodi i do jedne šire debate o međunarodnoj politici općenito, tj. do razmatranja njene aktualne uništavalačke faze. Kada se ogoli sva retorika i svi kvazi-argumenti, posve je jasno da je Ukrajina bila (najgore od svega je to što još uvijek i jest) geopolitička šahovska ploča koja je došla na red činjenicom da se "slobodan prostor" naglo smanjuje.
Sfere utjecaja u Europi (i šire) izoštrile su se te će zbog toga dolaziti do sve većih sukoba oko prostora koji je još uvijek neodređen ili je na bilo koji drugi način "između" ključnih sfera. Nažalost po stabilnost naroda Europe u pitanju su ovdje primarno samo dvije sfere interesa, ona američka i ona ruska. Da je Europa sama po sebi vanjskopolitička sila stvari bi vjerojatno izgledale mirnije, barem po Europu - ne isključujemo time mogućnost da bi se snažnija Europa počela uplitati daleko izvan svojih granica po starim neo-kolonijalnim metodama.
Povodom obljetnice pada Berlinskog zida jedan od ključnih aktera tog doba, Mihail Gorbačov, održao je govor te pritom istaknuo nekoliko vrlo pametnih stvari, a jedna od njih je upravo žaljenje za Europom koja nikada nije stasala u ništa konkretno. Zato joj se i događaju ovakve stvari. Ukrajina je dio Europe, Rusija je dio Europe. Sukob u Ukrajini je tragedija za cijelu Europu, ali i opasnost s potencijalno ekstremno pogubnim posljedicama.
Čak i u aktualnoj donekle smirenoj fazi, Ukrajinska kriza ima velike posljedice za stabilnost Europe. Svaki odnos s Rusijom, čak i onaj krajnje poslovan, počinje se smatrati nekakvom veleizdajom europske sigurnosti, pa tako imamo situaciju da se oko Putinovog posjeta Beogradu digla velika panika, a Zapadne ambasade u regiji su u nekoj vrsti tihe panike nastojeći odgovoriti na pitanje "što to znači?". Te "tihe panike" i ta glasna tenzija ugroziti će u konačnici stabilnost svih, a ova naša regija mogla bi imati više žarišta.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
