Vatre visoko prema nebu: Kako su poganske i staroslavenske tradicije vezane uz 21. lipnja, najduži dan u godini, preživjele sve do današnjih dana - o krijesovima, romantičnoj Kupala noći i potrazi za mističnim cvjetovima u mračnim šumama

Danas, je 21. lipnja, najduži dan u godini, barem za nas ovdje, naravno, nije svugdje to slučaj. 21. lipanj - koji se najčešće naziva i ljetni solsticij, najduži je dan na sjevernoj polutci dok je na južnoj zapravo najkraći. Na današnji dan kod nas počinje ljeto, a u južnoj hemisferi - zima. Tako da zapravo godišnje imamo dva ljetna solsticija, ovaj "naš" 21. lipnja i onaj na južnoj polutci koji se najčešće obilježava 21. prosinca (ponekad i 22. prosinca).

Jasno, nas će ipak malo više zanimati ovaj "naš", 21. lipnja. Zašto je ovo najduži dan? Zbog činjenice da je na današnji dan sjeverni pol našeg planeta uperen ravno prema Suncu što pak znači da nas u ovom dijelu svijeta, u sjevernoj hemisferi, Sunce obasjava najviše na današnji dan i zato dan traje najdulje... Jasno, što smo na današnji dan bliže sjeveru to će dan trajati i dulje.

Primjerice, danas se u Zagrebu zalazak sunca očekuje u 20:50, a izašlo je već u 05:06. No, recimo u glavnom gradu Finske, Helsinkiju, sunce je jutros izašlo već u 03:54, a danas će zaći tek u 22:50! Ne samo to nego i noć u Helsinkiju bit će, recimo to tako, nekako manje tamna.. ona prava duboka crna noć na današnji dan jednostavno neće niti stići.

Očekivano, datum na koji je dan najdulji, a noć najkraća još od pamtivijeka se obilježava na razne načine u brojnim kulturama. Najduži dan sam po sebi uvijek se tretirao kao dan koji posjeduje nekakvu "mističnu" moć. To što je i sredina godine, je poseban dan.

Brojne kulture imale su svoje poganske običaje i tradicije koje su bile vezane uz današnji dan. Zapravo tvrdi se kako je kršćanska crkva snažno promovirala blagdan svetog Ivana Krstitelja (tzv. ljetni Božić), koji se obilježava 24. lipnja, kako bi njime kontrirala i "pokrstila" pogane običaje vezane uz ljetni solsticij.

Sjeverni dio Europe naročito štuje ljetni solsticij pa je tako to dan koji se u Finskoj, Latviji, Litvi i Estoniji slavi kao nacionalni praznik. U Švedskoj je pak pokrenuta inicijativa da se dan državnosti Švedske prebaci s 6. lipnja na 21. lipanj. Veliku važnost ljetni solsticij ima i u Danskoj te Norveškoj.

Posebno je zanimljiva Poljska. Iako danas izrazito katolička zemlja, u Poljskoj su se sačuvale neke slavenske tradicije iz poganskih dana vezane uz ljetni solsticij. Naime, na današnji dan, odnosno noć, slavi se tzv. Kupala noć, odnosno najkraća noć u godini (s 21. na 22. lipnja). Noć je posvećena elementima vatre, vode, Mjeseca, Sunca, ljubavi i plodnosti. Dakako, to je noć koja prije svega pripada postojećim i budućim ljubavnicima. Jedna od tradicija je da parovi, držeći se za ruke, zajedno skaču preko vatre. Ako ne uspiju onda se smatra da bi možda bolje bilo da ni ne ostanu zajedno...

Dakako, naziv "Kupala noć" dolazi od slavenske riječi "kupati se", jer ovo je i noć za "noćna kupanja". Povrh toga slavenska božica plodnosti zove se Kupala. No, kako su se termini s vremenom izmiješali nije neuobičajeno danas naići i na naziv poput "Noć Ivana Kupale".

Vrhunac večeri/noći, svakako je trenutak kad mlade djevojke odlaze do rijeke gdje će porinuti vijence cvijeća na kojima su upaljene svijeće. Ako mladić s druge strane rijeke dohvati vijenac sa svijećama to je doslovno označavalo početak, odnosno potvrdu njihovog braka, dopuštenje da mogu stupiti u brak.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.