Dodatak tekstu: 19.9.2016.
Parlamentarni izbori u Rusiji: Vladajuća stranka odnijela uvjerljivu pobjedu, na drugom mjestu Komunistička Partija 
-------------------------
O ruskim parlamentarnim izborima (17.9.2016.):
Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se pripremati za reizbor ove godine. Ali, nakon što su uvedene promjene koje su produžile predsjednički mandat na šest godina, Rusi će 2016. glasovati samo za 450 zastupnika Dume, Donjeg doma ruskog parlamenta. Nitko nema ni najmanje sumnje da će vladajuća stranka, Ujedinjena Rusija, i dalje imati jaku većinu. Za razliku od uvriježenog mišljenja, Putin nije član niti predsjednik Ujedinjene Rusije, ali je jasno da ta stranka slijedi ruskog predsjednika. Nema ujedinjene liberalne oporbe, pa su protivnici na izborima komunisti, koji preživljavaju putem sovjetske nostalgije, antiliberalni i antidemokratski liberalni demokrati, a zapravo banda ultranacionalista. Obje opcije su u stvari smiješno nesposobne. Uz njih, tu je i stranka Pravedna Rusija. Oni će dobiti nešto glasova od Ujedinjene Rusije, ali posljednjih nekoliko godina se oporba svodila na prosvjede oko izbornih rezultata.
Trenutačni sastav Državne Dume odražava premoć Ujedinjene Rusije, koja je pod vođom Dmitrijem Medvjedevim postigla 49,3 posto glasova 2011. Slijede Komunistička partija (Genadij Zjuganov, 19,2 posto); Pravedna Rusija (Sergej Mironov, 13,2 posto); Liberalno-demokratska stranka Rusije (Vladimir Žirinovski, 11,7 posto); Ruska ujedinjena demokratska stranka Jabloko (Sergej Mitrohin, 3,4 posto); Ruski domoljubi (Genadij Semigin, 1 posto), te Pravi razlog (Vjačeslav Maratkanov, 0,6 posto). Tako današnju Državnu Dumu čine Ujedinjena Rusija (53 posto mjesta), Komunisti (20 posto), Liberalni demokrati (13 posto) i Pravedna Rusija (14 posto).
I iako će glasovanje imati jasni ishod, parlamentarna kampanja može najaviti što će biti presudno u predsjedničkim izborima 2018., a što će dodatno definirati parametre za politički ciklus nakon 2018. Pokušava se pronaći takav vladajući model koji će pomoći održati status quo ruskog političkog sustava u srednjoročnoj budućnosti. Putin se ne treba bojati. Javno mnijenje mu daje poveliku legitimnost i u smislu predsjedničkog mandata i u vidu političkih stranaka. Ipak, izbori su, zbog povijesnog iskustva Rusa, uvijek iznimno važan događaj. A Kremlj je već odlučio da se ekstremno striktni oblici upravljanja političkim procesom, kakav je poznat u povijesti, zamijeni određenim liberalizacijskim mjerama i sofisticiranijim političkim taktikama. Stoga je Moskva u pripremama za izbore nastojala ne ponoviti situaciju iz 2011., kada su ljudi krenuli na ulice, prosvjedujući protiv Putinovog režima. S obzirom da su cijene nafte toliko male, Putin ne smije dozvoliti da padajući životni standardi Rusa postanu povodom za prosvjede i zauzimanje predizborne retorike.
Putin ne želi ni malo sumnje u jasnu i uvjerljivu pobjedu, što će s lakoćom dobiti. Za to će postaviti i neke nove osobe koje će predvoditi liste, a koje će biti dio Putinovog političkog kruga 2018. Mnogo je pitanja postavila smjena dugogodišnjeg Putinovog suradnika Sergeja Ivanova, te postavljanje Antona Vaina kao njegovog novog predstojnika ureda. Vaino bi mogao biti novi ruski premijer, a kao predstojnik Ureda Predsjednika on će biti ključan u pripremi novog vala političara. Stara garda zasigurno odlazi, kao što je pokazano smjenom niza dužnosnika. Tako su sa svojih mjesta otišli direktor Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin, čelnik Federalne garde Jevgenij Murov, te čelnik carine Andrej Beljaninov. Na njihova mjesta dolazi mlađa generacija sigurnosnih operativaca i tehnokrata.
Smatra se da će izbori za Državnu Dumu uslijed gospodarske krize ipak stajati vladajuću stranku nekih pozicija. Državna Duma je donji dom ruskog parlamenta, a nastala je prvi puta 1906., nakon Ustavne revolucije, u carskoj Rusiji. Tijekom posljednjih godina dinastije Romanov, četiri Dume su djelovale u 12 godina do Oktobarske revolucije. Nakon pada Sovjetskog Saveza, Državna Duma se ponovno sazvala. Od 1993. do 2007. zastupnici su birani na četverogodišnji mandat, ali 2008. je zakon promijenjen, te se zastupnici biraju na pet godina. Svaki ruski građanin iznad 21 godine starosti može se kandidirati za mjesto zastupnika. Izborni sustav se u Rusiji mijenjao nekoliko puta. Prvo je, Rusija koristila mješoviti većinski i proporcionalni sustav, ali je 2003. većinski sustav odbačen u korist proporcionalnog sustava. Izborni prag je bio sedam posto glasova, što je za dva postotka više od uobičajenih pet posto. Ali u novije vrijeme se vratio stari mješoviti sustav i prag od pet posto glasova.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
