Još donedavno srednja je klasa bila moćna i brojna, a danas su stručnjaci, što sociološke provenijencije, što ekonomske, uglavnom složni u ocjeni da srednja klasa lagano izumire. Čak i u zapadnoj Europi gdje je i prije bio kapitalizam, slažu se analitičari da je srednji sloj društva na aparatima. Kažu da je i kod nas srednja klasa bila nekad velika i razvijena, a sad znamo da to više nije. Pogodila je i nju katastrofa. Neki se vjerojatno i sjećaju obitelji u kojoj su dobar posao, ili barem plaćeni posao, imali i mama i tata, obitelji koja je imala kuću ili stan, čak i vikendicu na djedovini, obitelji koja je imala automobil kupljen nov, doduše zastavin, ali ipak nov, obitelj koja je išla svake godine na more barem sedam dana, pa onda u planinu preko zime, obitelji koja je imala uvijek i na stolu i u hladnjaku. Obitelji koja je mogla i uštedjeti. Naravno, europska srednja klasa naspram one naše bila je moćnija, imala je više novca, vozila je bolje automobile i ljetovala i po mjesec dana. Naša je imala niže standarde, gurali su je ljetovanje i zimnica preko sindikata, čekovi na poček i baka – servis, ali i naša srednja klasa imala je ono što i zapadna varijanta – imala je šansu i mogućnosti za razvoj, za napredovanje, za zadovoljstvo u životu. Srednja klasa imala je vremena za sebe i za prijatelje. Spavala je mirno.
Put u bolje društvo Sociolozi, povjesničari, ekonomisti i drugi istraživači odavno tragaju za ekonomskom i kulturnom pozadinom nastanka brojnih srednjih slojeva u najrazvijenijim zemljama, kao i u zemljama u razvoju. Svojevrsni je boom doživjela poslije Drugog svjetskog rata, otkad se odvija proces konstantnog razvoja srednje klase: kvantitativni rast, ekonomski značaj, politički, ideološki, psihološki te kulturni utjecaj. Ovaj uspon srednje klase dovodi se u vezu sa sve značajnijim smanjenjem tradicionalne radničke klase. Tako se za mnoge razvijene zemlje Zapada smatralo da postaju sve više, "društva srednje klase". Međutim tu se često provlače različite varijante mita o društvu srednje klase, kao što je slučaj s mitom o američkom društvu srednje klase koja je oslonac demokratskog razvoja, načina života, obrazovanja, političke umjerenosti i slično. No, problem je što ipak nema posve usuglašene definicije što je to srednja klasa i tko je sve čini. U osnovi definicije se svode na dva pristupa – ekonomski i sociološki. Za ekonomski pristup sve je zasnovano na razini primanja. Dakle, po toj ekonomskoj definiciji pripadnici su srednje klase oni čija su primanja između jednog i drugog postavljenog iznosa i uglavnom se koncentriraju oko prosječnih primanja.
U SAD-u i većini europskih zemalja pripadnost srednjoj klasi mjere se po primanjima koja se kreću između 75 i 125 posto mediana. I po toj osnovi u razvijenim zemljama brojnost se srednje ...
Put u bolje društvo Sociolozi, povjesničari, ekonomisti i drugi istraživači odavno tragaju za ekonomskom i kulturnom pozadinom nastanka brojnih srednjih slojeva u najrazvijenijim zemljama, kao i u zemljama u razvoju. Svojevrsni je boom doživjela poslije Drugog svjetskog rata, otkad se odvija proces konstantnog razvoja srednje klase: kvantitativni rast, ekonomski značaj, politički, ideološki, psihološki te kulturni utjecaj. Ovaj uspon srednje klase dovodi se u vezu sa sve značajnijim smanjenjem tradicionalne radničke klase. Tako se za mnoge razvijene zemlje Zapada smatralo da postaju sve više, "društva srednje klase". Međutim tu se često provlače različite varijante mita o društvu srednje klase, kao što je slučaj s mitom o američkom društvu srednje klase koja je oslonac demokratskog razvoja, načina života, obrazovanja, političke umjerenosti i slično. No, problem je što ipak nema posve usuglašene definicije što je to srednja klasa i tko je sve čini. U osnovi definicije se svode na dva pristupa – ekonomski i sociološki. Za ekonomski pristup sve je zasnovano na razini primanja. Dakle, po toj ekonomskoj definiciji pripadnici su srednje klase oni čija su primanja između jednog i drugog postavljenog iznosa i uglavnom se koncentriraju oko prosječnih primanja.
U SAD-u i većini europskih zemalja pripadnost srednjoj klasi mjere se po primanjima koja se kreću između 75 i 125 posto mediana. I po toj osnovi u razvijenim zemljama brojnost se srednje ...
