X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Uspon i pad srednje klase

PIŠE:
Objavljeno:

Još donedavno srednja je klasa bila moćna i brojna, a danas su stručnjaci, što sociološke provenijencije, što ekonomske, uglavnom složni u ocjeni da srednja klasa lagano izumire. Čak i u zapadnoj Europi gdje je i prije bio kapitalizam, slažu se analitičari da je srednji sloj društva na aparatima. Kažu da je i kod nas srednja klasa bila nekad velika i razvijena, a sad znamo da to više nije. Pogodila je i nju katastrofa. Neki se vjerojatno i sjećaju obitelji u kojoj su dobar posao, ili barem plaćeni posao, imali i mama i tata, obitelji koja je imala kuću ili stan, čak i vikendicu na djedovini, obitelji koja je imala automobil kupljen nov, doduše zastavin, ali ipak nov, obitelj koja je išla svake godine na more barem sedam dana, pa onda u planinu preko zime, obitelji koja je imala uvijek i na stolu i u hladnjaku. Obitelji koja je mogla i uštedjeti. Naravno, europska srednja klasa naspram one naše bila je moćnija, imala je više novca, vozila je bolje automobile i ljetovala i po mjesec dana. Naša je imala niže standarde, gurali su je ljetovanje i zimnica preko sindikata, čekovi na poček i baka – servis, ali i naša srednja klasa imala je ono što i zapadna varijanta – imala je šansu i mogućnosti za razvoj, za napredovanje, za zadovoljstvo u životu. Srednja klasa imala je vremena za sebe i za prijatelje. Spavala je mirno.

Put u bolje društvo
Sociolozi, povjesničari, ekonomisti i drugi istraživači odavno tragaju za ekonomskom i kulturnom pozadinom nastanka brojnih srednjih slojeva u najrazvijenijim zemljama, kao i u zemljama u razvoju. Svojevrsni je boom doživjela poslije Drugog svjetskog rata, otkad se odvija proces konstantnog razvoja srednje klase: kvantitativni rast, ekonomski značaj, politički, ideološki, psihološki te kulturni utjecaj. Ovaj uspon srednje klase dovodi se u vezu sa sve značajnijim smanjenjem tradicionalne radničke klase. Tako se za mnoge razvijene zemlje Zapada smatralo da postaju sve više, "društva srednje klase". Međutim tu se često provlače različite varijante mita o društvu srednje klase, kao što je slučaj s mitom o američkom društvu srednje klase koja je oslonac demokratskog razvoja, načina života, obrazovanja, političke umjerenosti i slično.  No, problem je što ipak nema posve usuglašene definicije što je to srednja klasa i tko je sve čini. U osnovi definicije se svode na dva pristupa – ekonomski i sociološki. Za ekonomski pristup sve je zasnovano na razini primanja. Dakle, po toj ekonomskoj definiciji pripadnici su srednje klase oni čija su primanja između jednog i drugog postavljenog iznosa i uglavnom se koncentriraju oko prosječnih primanja.

U SAD-u i većini europskih zemalja pripadnost srednjoj klasi mjere se po primanjima koja se kreću između 75 i 125 posto mediana. I po toj osnovi u razvijenim zemljama brojnost se srednje klase kreće između 30 i 40 posto stanovništva. Druga je sociološka definicija, a ona se zasniva na odrednici da su pripadnici srednje klase oni koji imaju određeni stupanj obrazovanja, koji rade u određenim profesijama, koji imaju određeni ugled i koji zastupaju određene vrijednosti. Po toj osnovi se iz srednje klase isključuju radnici koji imaju primanja viša i od dijelova srednje klase. A to je rezultat polazišta u definiciji da su pripadnici srednje klase oni koji se ne bave fizičkim radom. Dakle, u pitanju su dva pristupa – ekonomski i socio-kulturološki. Ako se uvaži samo ekonomski pristup, onda će u društvu uvijek postojati određeni broj pripadnika srednje klase, po osnovi distribucije primanja. Pa po toj osnovi i u najsiromašnijim zemljama postoji srednje klasa. I tako se razlikuju i srednja klasa u Hrvata od primjerice one u Njemačkoj. Također, srednja klasa ne čini kompaktnu skupinu stanovništva, budući se može govoriti o dvije skupine – višoj i nižoj. U višu bi se skupinu srednje klase mogli ubrojiti stručnjaci koji imaju minimalno fakultetsko obrazovanje, a u donji bi se dio ubrajali oni ispod fakultetskog obrazovanja, ali i oni s fakultetom koji imaju manja primanja, kao što su primjera radi, prosvjetni radnici ili novinari.

O značaju srednje klase govorio je još Aristotel tvrdeći da je srednja klasa jamac stabilnosti socijalno-političkog poretka u društvu. Prije svega, srednja je klasa jamac održanja političkog poretka, ali je i istodobno činitelj demokratizacije. Neka istraživanja pokazuju da što je brojnija srednja klasa da je bogatiji i demokratski život pojedinog društva, te da su i manje socijalne tenzije. S druge je strane brojna srednja klasa pokazatelj uspješnosti ekonomije. Ostvarenje statusa u srednjoj klasi za njezine je pripadnike potvrda ostvarenja životnih ciljeva. Srednja je klasa i glavni potrošač budući ogroman dio prihoda usmjerava upravo u potrošnju, a koja je naravno jedan od stimulatora ekonomskog rasta. Marx je, gradeći cjelokupni pristup zbivanjima u društvu na sagledavanju ukupnih odnosa kao rezultata sukoba dviju suprotstavljenih klasa, za srednju klasu tvrdio da će nestati pod pritiskom okolnosti. Povijesni je razvoj dosad demantirao ta očekivanja, posebice nakon Drugog svjetskog rata kada je srednja klasa procvjetala, a taj je proces trajao do kraja 80-tih prošlog stoljeća kad su se prvi put čuli zabrinuti glasovi da srednja klasa polako, ali sigurno, nestaje.

Stupovi društva u opasnosti
Prema podacima iz izvješća Credit Suissea o globalnom bogatstvu, 664 milijuna odraslih ljudi u svijetu pripada srednjoj klasi, što čini oko 14 posto ukupne svjetske odrasle populacije. Najviše pripadnika srednje klase ima u Sjevernoj Americi, njih 39 posto, dok u Europi trećina odraslog stanovništva spada u tu kategoriju. No kada se uzmu pojedinačne zemlje, najzanimljiviji je podatak da je Kina prvi put u novijoj povijesti pretekla Sjedinjene Države po brojnosti ove klase koja čini osnovu svakog uspješnog i stabilnog društva. Tako u Kini ima 109 milijuna onih koje možemo svrstati u srednju klasu, a u SAD-u samo 92 milijuna. No možda je zanimljivije od toga pogledati u kojim je zemljama udio pripadnika ove klase najveći. Na samom čelu je Australija, u kojoj 66,1 posto stanovništva otpada na srednju klasu, a kako je nešto više od 14 posto stanovništva bogato, udio stanovništva slabijeg imovinskog stanja manji je od 20 posto. Na drugom mjestu je Singapur. Glede srednjeg sloja u Europi valja naglasiti da je u razdoblju od 2004. do 2015. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen za 2,3 posto, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada i Edward Elgar Publishinga. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.

Eroziju srednjeg sloja u svijetu rada potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. Kako se navodi, u nekim zemljama smanjenje srednje klase povezano je sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, što je pogotovo pogodilo žene na tržištu rada. Javni sektor, naime, domaćin je mnogih zanimanja koja se tradicionalno povezuju sa srednjim slojem – od nastavnika, preko državnih službenika do liječnika. No, neka od tih zanimanja, poput nastavnika, svojim primanjima danas se teško mogu svrstati u srednji sloj. U nekim zemljama ključnu ulogu odigrala je i emigracija određenih kategorija radnika i profesija. Osim toga, potvrđuje se da su niža kvaliteta radnih mjesta i rastući sektor slabo plaćenih poslova, kao i progresivno slabljenje mehanizama kolektivnog pregovaranja, određujući faktori za polagani nestanak srednjeg sloja na tržištu rada. S druge strane, stabilni industrijski odnosi, što je vidljivo u Nizozemskoj, Švedskoj, Francuskoj i Belgiji, vode do veće stabilnosti srednjeg sloja.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.