Irak se priprema za prve parlamentarne izbore nakon što je Bagdad proglasio pobjedu nad terorističkom skupinom Daeš. Izbori će se održati 12. svibnja ove godine i na njima će Iračani birati predstavnike Vijeća zastupnika, koji potom biraju iračkog predsjednika i premijera. Na izbore izlazi 204 političke stranke, koje su stvorile 27 koalicija. Među njima je Koalicija države prava koja i danas vlada Irakom, ali će na izbore izaći u dvije zasebne koalicije. Premijer Hajder al-Abadi vodi koaliciju Pobjeda (podsjetnik da je Abadi skršio Daeš) dok njegov prethodnik i vicepredsjednik Nuri al-Maliki vodi listu Država prava. Obojica proizlaze iz iste stranke Dava.
Protiv njih se bori niz drugih koalicija. Šijitska milicija okupljena u Narodne mobilizacijske snage okuplja se u koaliciju Fatah (tu su organizacija Badr, Asa'ib Ahl al-Hak, Kata'ib Hezbolah, Kata'im al-Imam Ali itd. Treći najveći blok u parlamentu, Građanski savez, stvara novi neislamski nacionalni pokret zvan Pokret nacionalne mudrosti. Muktada al-Sadr, poznati šijitski borbeni klerik, najavio je priključenje listi iračke Komunističke partije odnosno Savezu revolucionara za reforme. Nasljednici nedavno preminulog kurdskog vođe Džalala Talabanija složili su se s vladajućim strankama u Kurdistanu za zajednički izlazak na izbore. Glavne sunitske političke stranke okupljene su u Koaliciju ujedinitelja reforme, ali je predsjednik parlamenta Salim Džaburi stvorio s bivšim premijerom Ajadom Alavijem listu al-Vatanija (Domovina).
Izbori će biti iznimno važni za budućnost Iraka, jer će se ovdje određivati tko će voditi zemlju po prvi puta nakon prestanka velikih borbi. Među mnogobrojnim pitanjima jest i ono kako će se prema budućim izborima postaviti Veliki ajatolah Ali al-Sistani, vrhovni šijitski klerik u Iraku i jedan od najcjenjenijih živućih šijitskih ajatolaha u svijetu, osobito izvan Irana. U posljednjim mjesecima se povećao pritisak na čelništvo iračkih šijita u svetom gradu Nadžafu, južno od Bagdada. Neke šijitske skupine koje su se odmetnule od nadžafskih vođa, kao i sunitski Iračani, smatraju kako su Iračani općenito umorni od al-Sistanija i snažne šijitske linije u zemlji. Sistani je napadan putem društvenih mreža i medijskih priča, a obavještajna služba je tijekom veljače uhitila nekoliko pripadnika radikalnih skupina koje su planirale napade na istaknute šijitske klerike.
Sistani je važan za svjetski šijizam zbog neovisnosti o iranskom političkom sustavu poznat kao vladavina islamskog učenjaka – velajat-e fakih. Sistani izražava tradicionalno šijitsko uvjerenje, naslijeđeno od svog mentora ajatolaha Abul-Kasema Hoija, koji je smatrao da uloga fakiha mora biti ograničena samo na vjerska pitanja. Ovo je vrlo rašireno uvjerenje među šijitskim mudžtahidima (učenjacima), iako vjerska pitanj...
Protiv njih se bori niz drugih koalicija. Šijitska milicija okupljena u Narodne mobilizacijske snage okuplja se u koaliciju Fatah (tu su organizacija Badr, Asa'ib Ahl al-Hak, Kata'ib Hezbolah, Kata'im al-Imam Ali itd. Treći najveći blok u parlamentu, Građanski savez, stvara novi neislamski nacionalni pokret zvan Pokret nacionalne mudrosti. Muktada al-Sadr, poznati šijitski borbeni klerik, najavio je priključenje listi iračke Komunističke partije odnosno Savezu revolucionara za reforme. Nasljednici nedavno preminulog kurdskog vođe Džalala Talabanija složili su se s vladajućim strankama u Kurdistanu za zajednički izlazak na izbore. Glavne sunitske političke stranke okupljene su u Koaliciju ujedinitelja reforme, ali je predsjednik parlamenta Salim Džaburi stvorio s bivšim premijerom Ajadom Alavijem listu al-Vatanija (Domovina).
Izbori će biti iznimno važni za budućnost Iraka, jer će se ovdje određivati tko će voditi zemlju po prvi puta nakon prestanka velikih borbi. Među mnogobrojnim pitanjima jest i ono kako će se prema budućim izborima postaviti Veliki ajatolah Ali al-Sistani, vrhovni šijitski klerik u Iraku i jedan od najcjenjenijih živućih šijitskih ajatolaha u svijetu, osobito izvan Irana. U posljednjim mjesecima se povećao pritisak na čelništvo iračkih šijita u svetom gradu Nadžafu, južno od Bagdada. Neke šijitske skupine koje su se odmetnule od nadžafskih vođa, kao i sunitski Iračani, smatraju kako su Iračani općenito umorni od al-Sistanija i snažne šijitske linije u zemlji. Sistani je napadan putem društvenih mreža i medijskih priča, a obavještajna služba je tijekom veljače uhitila nekoliko pripadnika radikalnih skupina koje su planirale napade na istaknute šijitske klerike.
Sistani je važan za svjetski šijizam zbog neovisnosti o iranskom političkom sustavu poznat kao vladavina islamskog učenjaka – velajat-e fakih. Sistani izražava tradicionalno šijitsko uvjerenje, naslijeđeno od svog mentora ajatolaha Abul-Kasema Hoija, koji je smatrao da uloga fakiha mora biti ograničena samo na vjerska pitanja. Ovo je vrlo rašireno uvjerenje među šijitskim mudžtahidima (učenjacima), iako vjerska pitanj...
