Krvavi napad terorističke skupine Al-Šabab na kenijsko sveučilište u gradu Garissi ostavio je iza sebe 147 mrtvih, te je opozorio svijet da postoji još jedna borba radikala koji ekstremistički doživljavaju islamsku vjeru. Al-Šabab (u prijevodu: Mladež) godinama uzrokuje glavobolju Amerikancima koji su se s njima sukobili u Somaliji. Slavni poraz koji je američka vojska doživjela 2013. u priobalnom somalijskom gradu Barawe pokazuje da se radi o ozbiljno organiziranoj skupini. Pentagon je započeo zračne napade u Somaliji kako bi smaknuo vodstvo skupine, a prošlog mjeseca ubijen je Adan Garar, jedan od čelnika Al-Šababa. Američko ministarstvo financija pokušava financijski srušiti skupinu kroz niz sankcija protiv Somalije, koja udomljuje ekstremiste. Privatne financijske institucije također su ukinule novčane transfere iz SAD-a u Somaliju. Ali napadi u Egiptu su pokazali da je skupina otporna te da može izvoditi napade i izvan Somalije.
Harakat al-Šabab al-Mudžahidin je nastao kao afilijacija Al-Kaide, a danas se smatra da su skloni prihvatiti vodstvo ISIL-ovog samoproglašenog kalifa Al-Bagdadija. Bore se za uspostavu islamske države u Somaliji. Nekoć su vladali somalijskim glavnim gradom Mogadišuom i velikim dijelom somalijske provincije, ali uporna vojna kampanja Afričke unije oslabila je skupinu. I ranjena, grupa i dalje predstavlja glavnu prijetnju krhkoj državi. Al-Šabab se većinom usredotočio na izvršavanje napada u Somaliji, ali zabilježeni su i napadi u Ugandi i Keniji. Zbog snažne poveznice sa somalijskom dijasporom u SAD-u, Amerika se boji da bi Al-Šabab mogao izvršiti i napad u SAD-u, te nastoji skršiti njihovu moć u samoj Istočnoj Africi.
Somalija je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta, nekad propala država u kojoj su nastale brojne ekstremne skupine. Sam Al-Šabab svoje korijene ima u militantnoj salafističkoj skupini Al-Itihad Al-Islami (Islamsko jedinstvo), koja je bila jaka snaga tijekom devedesetih godina. Kad je srušen vojni režim Siada Barrea (1969-1991) započeo je građanski rat u kojem su salafisti bili jedna od snaga. Oni su namjeravati osnovati islamski emirat u Somaliji, a vođe su bili mahom ekstremisti obrazovani na Bliskom istoku. Kasnih devedesetih mnogi su se priključili Osami bin Ladenu u Afganistanu. Razdor je nastao između starijih članova koji su htjeli stvoriti novu političku frontu i mlađih članova koji su htjeli ostvariti Veliku Somaliju pod fundamentalističkom upravom. Al-Šabab je početkom ljeta 2006. imao pod kontrolom Mogadišu, što je izazvalo strahove u Etiopiji i Keniji zbog mogućeg prelijevanja sukoba u susjedne zemlje.
Etiopija je napala Somaliju u prosincu 2006., i izbacila ekstremiste iz glavnog grada. To je dodatno radikaliziralo Al-Šabab, jedinu terorističku skupinu koja je u cjelini ostala unutar granica zemlje. Povukli su se na jug gdje su organizirali gerilske napade, uključujući bombaške napade i atentate na etiopske snage. Mnogi analitičari smatraju da je etiopska okupacija bila odgovorna za transformaciju skupine iz male i relativno nevažne grupe u najjaču i najradikalniju vojnu formaciju u zemlji. Između 2006. i 2008. Al-Šabab narastao je od 400-ak boraca na nekoliko tisuća islamističko-nacionalističkih ekstremista. U veljači 2008. State Department ih je stavio na listu terorističkih organizacija, s poveznicom s Al-Kaidom. Međutim, tek 2012. je Al-Šabab službeno izrazio podršku Al-Kaidi.
Skupina je organizirala borbu protiv država koje su sudjelovale u misiji Afričke unije u Somaliji (AMISOM). Prva država koja je poslala svoje trupe bila je Uganda (ostale trupe su pristigle iz Burundija, Etiopije, Kenije, Džibutija i Sijera Leonea), pa je Al Šabab 2010. u koordiniranom samoubilačkom napadu ubio 74 osobe u Kampali, glavnom gradu Ugande, kao poruka svima koji šalju trupe u Somaliju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
