Ukopana diplomacija i slabljenje moći zapadnog pritiska: Godinu dana nakon, većina svijeta i dalje odbija osuditi rusku invaziju na Ukrajinu

Prije otprilike godinu dana u UN Generalnoj skupštini organizirano je glasanje s ciljem osude tada tek započete ruske invazije na Ukrajinu. Velika većina zemalja osudila je ruski napad, ali popriličan broj nije. Danas, godinu dana kasnije, stvari se nisu previše promijenile po tom pitanju.

Na jučerašnjem ponovnom glasanju u UN Generalnoj skupštini, sada godinu dana nakon početka ruske invazije, ukupno 141 zemlja članica UN-a spremno je osudila rusku invaziju. Samo 7 zemalja je odbilo prihvatiti (neobvezujuću) rezoluciju kojom se Rusiju osuđuje - te zemlje su, mimo Rusije: Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja, Mali, Nikaragva i Sirija.

Ako bi se gledalo prema ovome, moglo bi se zaključiti da Rusija ima jako malo saveznika u svijetu. I zaista, ako bismo išli nabrajati ruske saveznike koji su otvoreno spremni podržati Moskvu, njih se skoro može nabrojati na prstima jedne ruke. Zanimljivo je da na gornjem popisu nema ni Kube, Irana... Ove zemlje odlučile su apstinirati, što bi se u nekom drugom slučaju moglo nazvati neutralnim stavom iako ovdje situacija nije baš tako jednostavna.

Apstinencija od glasanja kad je predmet rezolucije UN Generalne skupštine rat u Ukrajini gotovo da se može protumačiti kao "tiha potpora" Rusiji. Zapravo čak i zapadni saveznici Ukrajine često navode kako je "neutralnost" postala nemoguća te da je takav stav zapravo prešutna potpora za Rusiju (preko te retorike se upravo vrši pritisak na pojedine zemlje kao što su Izrael, Srbija itd).

No, pogledajmo stoga kako trenutačno, godinu dana nakon početka rata, izgleda "apstinencijska karta svijeta".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.