X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

U vrtlogu nasilja i interesa nakon dva milenija suživota: Stvaranje kršćanske vojske u Iraku

PIŠE:
Objavljeno:

Bliski istok ishodište je triju abrahamskih vjera: judaizma, kršćanstva i islama. Gotovo stoljetne napetosti između židovske i arapske zajednice u tom dijelu svijeta zamalo su iskorijenile iz pamćenja europskih kršćana njihovu braću po vjeri u zemljama Bliskog istoka. Židovski spisi tvore kršćanski Stari zavjet, dok je Kristova objava zastupljena i u Kuranu. Tri vjere koje baštine proroka Abrahama kao svog osnivača propovijedaju bratsku i sestrinsku slogu. No Abrahamova su djeca razjedinjenija no ikad prije. I dok je muslimanska moć u području neprijeporna, a država Izrael uživa golemu naklonost zapadnih velesila, kršćanske zajednice jedva preživljavaju koloplet nasilja koje je prekrilo Bliski istok u posljednjih nekoliko godina. U Iraku je stanje najgore. Nekoć mozaik kršćanskih zajednica, danas kršćani obitavaju najviše na sjeveru zemlje. Ipak, nakon godina nesigurnosti, kršćani sada organiziraju četvrtu snagu u zemlji – svoju vojnu formaciju.

Na početku 20. stoljeća kršćani su činili deset posto stanovništva Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. To stanje odražavalo je dvije tisuće godina osnovnoga multikulturalizma i snošljivosti. No s pojavom nacionalnih arapskih država, s nestankom Osmanskoga Carstva i ukidanjem kalifata, nestale su i pravice mileta – samoupravnih vjerskih zajednica koje nisu pripadale islamskoj vjeroispovijedi. S vremenom, broj kršćana počeo je opadati pa se danas pretpostavlja da na rečenom području kršćani čine oko četiri posto stanovništva. Taj je broj i dalje u opadanju.

Kršćani Bliskog istoka ponajviše pripadaju "starim" ili "istočnim" crkvama, koje priznaju prva dva ili prva tri ekumenska sabora. Najstarija među njima nestorijanska je crkva, katkada zvana Istočnosirijska ili Asirska crkva. Potom su tu i četiri monofizitske crkve: Sirijska pravoslavna crkva, Koptska pravoslavna crkva, Etiopska pravoslavna crkva te Armenska pravoslavna crkva. Osim njih, na području današnjeg Izraela žive i pripadnici ostalih pravoslavnih crkava (ponajviše Grčke pravoslavne crkve), rimokatolici i razne protestantske denominacije. Oni su "došljaci" i većinom obitavaju u Jeruzalemu. Nestorijanska i monofizitske crkve najstarije su kršćanske zajednice na svijetu, koje neprekidno žive svoju vjeru u biblijskim zemljama od Kristova raspeća. Zbog toga su vrlo važne za cijeli kršćanski svijet. Stoljećima su kršćani igrali važnu ulogu u razvoju trgovine, administracije i tehnologije, ali i održavali visoku razinu tolerancije i suživota. No vjerski fundamentalizam koji je zahvatio Bliski istok tijekom 20. stoljeća nepovratno je poremetio skladnost međuvjerskih odnosa i ugrozio život kršćana.

Ironično je da su irački kršćani počeli napuštati svoja ognjišta nakon što su zapadne sile napale Sadama Huseina. Zarobljeni između militantnog duha svojih muslimanskih sunarodnjaka i nezainteresiranosti zapadne braće, irački kršćani proživljavaju ucjene, otmice i ubojstva kao svakodnevicu. Od 2003, kad je zapadna koalicija napala Irak, UNHCR zabilježio je da je više od milijun kršćana napustilo zemlju. Godine 2010. i preostalima je Al-Kaida u Iraku zaprijetila smrću. To znači da su od pada Sadama Huseina preko 40 posto svih iračkih izbjeglica bili kršćani, iako oni predstavljaju tek četiri posto stanovništva. U Bagdadu kršćani su posebno pogođeni te su izgnani iz svojih domova. Dio odgovornosti pada i na američke snage. Naime, američka vojska često je nastojala zaštititi kršćane svojim prisustvom, no prijezir prema američkom prisustvu uzrokovao je podjednako dodatni prijezir prema kršćanima. Tome nikako nije pogodovalo ni to što su američki vojnici koristili samostan i Babilonski fakultet teologije kao svoj kamp. Kao rezultat, samostanska crkva Sv. Petra i Pavla se zatvorila.

Irak je trenutačno država u raspadu, u kojoj se osnovne funkcije vlade, uključujući sigurnost, ne mogu ispuniti. Američki plan izgradnje nacije kroz prisustvo američke vojske, a poslije njezinog povlačenja političkom i financijskom potporom, nisu proizveli djelotvornu državu. Vjerske manjine poput kršćana, jazida i mandejaca su krajnje ugrožene. Većina kršćana napustilo je svoje domove, a gotovo polovica živi u inozemstvu kao izbjeglice. Osim što su uhvaćene u borbi šijita i sunita, vjerske zajednice su same diskriminirane i podložne terorističkim napadima, samo zato što nisu muslimani ili Kurdi. Iračka vlada, kao i SAD i UN nisu iskazali volju za učinkovitim djelovanjem kako bi se spasili njihovi životi i imovina. Vrlo je vjerojatno da će najstarije kršćanske zajednice biti u potpunosti iskorijenjene u Iraku kroz najviše jednu generaciju.

Situacija po kršćane se pogoršala kad je ISIL proglasio nastanak tzv. Islamske države. Desetog lipnja 2014. ISIL je osvojio Mosul, koji je s dva milijuna stanovnika irački drugi najveći grad. ISIL je tamo uveo radikalno tumačenje islamskog zakona te primjenio silu na sve nemuslimane i nesunite. Oko pola milijuna ljudi napustilo je Mosul, među njima i nekoliko tisuća kršćana. Do američke invazije u Mosulu je živjelo 75 tisuća kršćana. Oni koji su ostali morali su se ili preobratiti na islam, ili platiti tradicionalni porez džizju, ili im se prijetilo ubojstvom. Oko 500 kršćanskih obitelji napustilo je potom grad, predajući cijelu svoju imovinu ISIL-u; svih 45 crkava i kršćanskih institucija u Mosulu bilo je uništeno, a grad koji su nekoć svojim nazivali kršćani, Židovi, šijiti, suniti, Kurdi i Turkmeni sada je etnički čist grad sunitskih Arapa.

Većina kršćana je iz Bagdada i Mosula pobjeglo u nizine Nineve, koja se spominje još u Bibliji. Ovo je povijesna domovina asirskih kršćana. No, početkom kolovoza 2014. ISIL je osvojio i ovu regiju. Ponovno je oko 200 tisuća asirskih kršćana pobjeglo prema Erbilu, Dohuku i Zahu, koji su pod nadzorom kurdske autonomne vlasti. Tamo su naišli na drugu vrstu diskriminacije. Kurdi žele etnički čistu situaciju na svojem teritoriju te su napravili malo da bi osigurali kvalitetan život izbjeglim kršćanima. Ujedno je svijet svjedočio muci izloženih Jazida iz grada.

Beznadno stanje stvorilo je i prvu kršćansku vojsku u Iraku, Zaštitne jedinice nizina Ninive (NPU). Stotine kršćanskih muškaraca uzeli su oružje iz bivših američkih kampova u sjeveroistočnom Iraku i počeli s obukom. Smatraju da su ih vladine snage ostavile u nemilosti militanata, te žele stvoriti snagu koja će šititi kršćanske gradove i sela čak i nakon što će ISIL biti poražen. Naime, susjedna sela sunitskih Arapa također im predstavljaju prijetnju, jer su poduprli militantne u razbijanju kršćanskih naselja. Napustili su ih i Kurdi, smatrajući kako je regija Nineve previše ravna i otvorena da bi se učinkovito vodilo gerilsko ratovanje. S područja Nineve otišlo je oko trideset tisuća kršćana, a slobodan je samo grad Al Koš i tri manja sela. U vojnim snagama kršćanske milicije nalazi se više od dvije tisuće ljudi, iako nije jasno da li su svi obučeni za borbu. Većina se nada da će im pomoći američka vojska. Naime, američko zakonodavstvo izglasalo je u prosincu pomoć za obučavanje i opremu boraca protiv ISIL-a u iznosu od 1,6 milijardi dolara. Ovaj novac trebao bi poduprijeti lokalne snage da štite iznimno krhke etničke i vjerske manjine na području Nineve i drugdje.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.