Trumpova eskalacija i posljedice: Europljani će skupo platiti solidarnost s Ukrajinom, Rusija nikad neće prihvatiti američke ultimatume, Kina izlazi iz privida neutralnosti i snažno podupire Kremlj, MAGA pokret osjeća izdaju
Rat u Ukrajini, koji je već godinama neuralgična točka globalnih odnosa, ušao je u novu, još opasniju fazu. Američki predsjednik Donald Trump stupio je na scenu s ultimatumom kakav međunarodna politika ne pamti: Moskvi je dao 50 dana da potpiše "prihvatljiv" mirovni dogovor (što god da to značilo) ili će njezini ključni izvozni partneri biti kažnjeni carinama do 100 % (!). Istodobno, najavio je sustavan, masivan transfer američkog oružja Ukrajini – ali preko NATO‑a, čime je račun prebacio na europske vlade. Dovoljno da se poruši krhka nadogradnja postojećih pregovaračkih pokušaja i otvori prostor za novu spiralu sukoba.
Trumpova odluka kombinira ekonomski bič i vojni štap. Carinske prijetnje nisu usmjerene samo na Moskvu nego i na njezine partnere – prije svega Kinu i Indiju – što Washingtonu pruža dvostruku polugu: pritisak na Rusiju i signal ostalima da će "neutralnost" odsad imati cijenu. U praksi, međutim, riječ je o reprizi stare taktike pregovaranja "uzmi ili ostavi" kojom se američki predsjednik voli služiti u domaćoj politici. No ovoga puta stavljeni su na kocku globalni lanci opskrbe energentima i sirovinama, dok je oružje, uključujući visoko sofisticirane sustave protuzračne obrane, već ukrcano za slanje prema Kijevu.
Dok Trump retorički tvrdi da SAD neće "ni centa platiti", činjenica je da će američka vojna industrija zabilježiti dobit, a trošak će se rasporediti na države članice NATO‑a. Time Washington ostaje izvan izravne financijske linije vatre, ali stvara atmosferu u kojoj se svako odgađanje mirovnog procesa pripisuje – Moskvi.
Reakcija s druge strane bila je trenutačna i nepopustljiva. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov poručio je da su ultimatumi neprihvatljivi te da "Rusija ne kleči ni pred kime". Kremlj ističe kako je voljan pregovarati, ali samo na ravnopravnoj osnovi, bez diktata. U praksi to znači da će ruske snage – koje su posljednjih mjeseci temeljito ojačane novim linijama mobilizacije i elektroničkog ratovanja – nastaviti operacije sve dok Kijev i Zapad ne prihvate realnost na terenu.
Uz to, Moskva je jasno dala do znanja da dodatne isporuke zapadnog oružja samo produljuju rat i podižu uloge, ali ne mijenjaju konačan ishod. Znakovito, izjava Dmitrija Peskova da se Trumpov ultimatum u Kijevu tumači kao ohrabrenje za nastavak rata pokazuje koliko rusko vodstvo računa na iscrpljivanje protivnika prije diplomatskog rješenja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
