Stigla je potvrda - i od strane Bijele kuće, i od strane Kremlja: američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin održat će svoj prvi zajednički summit 16. srpnja u Helsinkiju, glavnom gradu Finske.
Helsinki je svakako zanimljiv odabir te podsjeća na pojedine američko-sovjetske susrete u doba Hladnog rata. Neka vrsta Hladnog rata i danas je na snazi, no odnos između Rusije i SAD-a otkako je na vlasti u Washingtonu Donald Trump je, u najmanju ruku, nedorečen. Može li summit 16. srpnja biti prekretnica u odnosima nakon gotovo desetljeća velikih animoziteta?
Neki smatraju da može, a aktualni američki saveznici u Europi, naročito oni anti-ruski nastrojeni, već sada strepe od ishoda ovog summita. Naime, do susreta dolazi u trenutku naglog srozavanja odnosa između Europe i SAD-a, naročito između Bruxellesa (i Berlina) i Washingtona, do te mjere da predsjednik Europskog Vijeća, Donald Tusk, danas upozorava na "najgori scenarij" u trans-atlantskim odnosima.
U isto vrijeme nije tajna da se Rusija još od Trumpove pobjede, što javno, što potajno, nada detantu, ali on ipak još nije stigao, a dobar dio Trumpovog prvog (možda i jedinog) mandata već je prošao.
Imajući pak u vidu potencijalne velike zaokrete koji bi mogli proizaći iz tog summita koji se održava za manje od 3 tjedna, nije uopće pretjerano reći da će susret u Helsinkiju biti važniji, iščekivaniji i po ostatak svijeta utjecajniji od nedavnog velikog summita Kima i Trumpa u Singapuru.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
