Bitka kod Austerlitza (poznata i po nazivu "Bitka tri cara") bila je bez dvojbe najvažnija i najveća pobjeda Napoleona i njegove Grande Armée. Dogodila se početkom prosinca 1805. godine kod naselja Slavkov (njemački: Austerlitz) na oko 10-ak kilometara istočno od grada Brno u današnjoj Češkoj. Zašto je ova bitka tako poznata i presudna? Zato što je Napoleon Bonaparte uspio poraziti čak dva udružena suparnika odjednom - Rusiju i Austriju (i to s manjim brojem vojnika, imao je oko 65,000 dok su ovi raspolagali i s do 100,000 ljudi).
Porazio je austrijskog cara Franju II. i ruskog cara Aleksandra I. Zanimljiv je podatak da je ta bitka također označila i konačan kraj Svetog Rimskog Carstva koje je postojalo još od 962. godine. Naziv Sveto Rimsko Carstvo, naročito ovaj "rimsko" dio može biti (i jest) zbunjujuć. Naime, kroz većinu svoje egzistencije unutar samog carstva nije se nalazio sam Rim! Riječ je zapravo o teritoriju u srednjoj Europi. Francuski pisac Voltaire iz 18. stoljeća je jednom sarkastično napomenuo: "Ova nakupina koja se zvala i još samu sebe zove Sveto Rimsko Carstvo niti je sveto, niti rimsko a niti carstvo".
A tko je bio na čelu Svetog Rimskog Carstva u vrijeme Bitke za Austerlitz? Upravo poraženi Franjo II. Kako to? Bilo je već očito da će Napoleonovo novo Francusko Carstvo na bojišnici eliminirati Sveto Rimsko Carstvo pa se Franjo II. "požurio" sa svojim "planom B" te je osnovao Austrijsko Carstvo 1804. godine (da, iako je još uvijek formalno bio car Svetog Rimskog Carstva!).
Bitka kod Austerlitza 1805. godine (sliku naslikao François Gérard 1810. godine)
Dobro je predvidio jer, kako smo i spomenuli, Bitka kod Austerlitza bila je zadnji udarac Svetom Rimskom Carstvu i velika Napoleonova pobjeda. Franjo II. je tad promijenio ime u Franjo I. (kao "prvi" car novog Austrijskog Carstva). Dakako, kako bi se i očekivalo, ugasiti jedno carstvo nakon gotovo tisuću godina postojanja i proglasiti drugo nije baš nešto što se može napraviti u jedno popodne čak ni uz najučinkovitiju birokraciju. Tako je pak Franjo postao poznat po imenu "Doppelkaiser" (dvostruki car) jer je u periodu između 1804. i 1806. bio de-jure car dva carstva: umirućeg Svetog Rimskog i novog Austrijskog! Naravno, nemojmo pritom zaboraviti da je u isto vrijeme "usput" također bio i "Kralj Mađarske, Hrvatske i Bohemije".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
