Tragedije, profiti i kontinent na rubu: Norveška je linija spasa za Europu i zarađuje "kroz plafon" otkako traje rat u Ukrajini

Kad je energetska situacija u Europi komplicirana (malo je reći) poput aktualne svaki dodatni problem itekako se osjeća i stvara još i veću nesigurnost na tržištu, a neizvjesnost po pitanju nadolazeće jeseni, naročito zime, raste iz dana u dan. Sada pak imamo i dodatni problem - štrajk u Norveškoj, a Norveška se već neko vrijeme spominje kao esencijalna "životna linija" za europska gospodarstva koja hitno traže alternativne pravce opskrbe energentima.

Dodatak tekstu (6. srpnja):
Kako se i očekivalo, norveške vlasti su intervenirale i blokirale planirani štrajk radnika u energetskom sektoru.
---------------------------------

Nema sumnje da su toga itekako svjesni i norveški radnici koji sad koriste situaciju i nastoje za sebe osigurati bolje uvjete imajući u vidu važnost svoje uloge u daljnjem opskrbljivanju Europe. Radnici na naftnim i plinskim platformama danas su stupili u štrajk u sklopu planirane industrijske akcije, a ista bi mogla smanjiti norveški izvoz plina za čak 60% u trenutku dok i Rusija smanjuje opskrbu prema više EU zemalja uključujući i najveće europsko gospodarstvo, Njemačku.

Do subote se očekuje da će isporuka plina iz Norveške pasti za oko 56%. Vijest pak stiže neposredno nakon što su iz Rusije objavili kako će 11-og ovog mjeseca na 10 dana obustaviti rad plinovoda Sjeverni tok 1 zbog, kako tvrde, radova. No, neki su skeptični oko same tvrdnje da je uopće riječ o "radovima" te spekuliraju da je ovo zapravo dodatni ruski pritisak na Europu. U svakom slučaju bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi 21. srpnja, hoće li Sjeverni tok 1 uopće proraditi i kojim kapacitetom.

Cijena plina odmah je skočila nakon objave da norveški radnici stupaju u štrajk. U Britaniji je cijena otišla gore za gotovo 16%. U isto vrijeme cijena nafte na globalnom tržištu je u padu, a neki smatraju da je razlog pojačani strah od globalne recesije koji nadilazi strah od nedostupnosti nafte.

Lider norveškog sindikata Lederne, Audun Ingvartsen, danas je objavio: "Štrajk počinje!" - pritom je također rekao kako će sindikat eskalirati pritisak na poslodavce te će zahtijevati povećanje plaća kako bi se time kompenziralo za rastuću inflaciju. Inače po tom pitanju Norveška čak i dobro stoji u usporedbi s nekim drugim zemljama - trenutačna stopa inflacije je 5.7%.

Koliko može ovaj štrajk trajati? Ovisi o tome tko će se više zainatiti - sindikat, poslodavci ili pak država. Naime, u vrhu sindikata su i ljudi koji se smatraju esencijalnima za vođenje cijele operacije, što znači da ih se neće moći "zaobići". S druge strane država može, u izvanrednim situacijama, jednostavno zabraniti štrajk kao što su to već činili i ranije.

Norveške vlasti već su tako u nekoliko navrata blokirale štrajkove u energetskom sektoru tvrdeći kako su to morale učiniti da bi "sačuvale reputaciju Norveške kao dobavljača od povjerenja". Zadnji put su posegnuli za takvom intervencijom 2020. godine.

No, norveška ministrica rada, Maria Schumacher Walberg, poručila je kako se država neće uplitati u ovaj zahtjev sindikata te je sugerirala kako je to nešto što bi trebali riješiti s poslodavcima.

Lider sindikata Ingvartsen je pak poručio kako se nisu čuli s ni s kim iz Vlade te kako svrha ovog štrajka nije vršenje pritiska na vlast. "Naš cilj je jasan - želimo da poslodavci sjednu s nama i direktno saslušaju nas, radnike", rekao je.

Iako će se na udaru primarno naći isporuka plina ovaj štrajk će utjecati i na izvoz norveške nafte, ali ne u tolikoj mjeri. Očekuje se smanjenje proizvodnje za oko 130.000 barela dnevno što je oko 6.5% norveške proizvodnje.

Štrajk počinje danas u ponoć prema norveškom vremenu. Prvo na tri polja - Gudrun, Oseberg jug i Oseberg istok - a zatim se širi sutra u ponoć na još tri - Kristin, Heidrun i Aasta Hansteen. Sedmo polje, Tyrihans, sutra će se također morati "ugasiti" jer proizvodnja tamo je direktno vezana uz polje Kristin. Kasnije tijekom tjedna plan je prošiti štrajk na još dodatna tri polja.

Koliki će to biti gubitak po norveške proizvođače? Popriličan, oko 100 milijuna USD dnevno, procjenjuju stručnjaci.

Valja spomenuti da u ovoj priči nije bitno samo vodstvo sindikata već i samo članstvo. Naime, lideri sindikata Lederne prošlog su tjedna u četvrtak razgovarali s poslodavcima i već dogovorili povećanje plaća, ali članovi sindikata su to na glasanju odbili. Naime, nudilo im se povećanje plaća od 4% do 4.5%. Jasno, to nije dovoljno da obuhvati trenutačnu stopu inflacije (koja će, čak i u Norveškoj, vjerojatno nastaviti rasti).

Rat u Ukrajini je, u ekonomskom smislu, svakako pogodovao Norveškoj koja je - baš kao i Rusija - značajan izvoznik nafte i plina. Norveška je 9. zemlja na svijetu po proizvodnji plina, oko 111 milijardi kubika. Za komparaciju na prvom mjestu je SAD s oko 914 milijardi kubika, a na drugom je Rusija s 638 milijardi kubika. No, SAD i Rusija su u isto vrijeme i veliki potrošači plina, dok je Norveška (koja ima oko 5.3 milijuna ljudi) po potrošnji tek 54. na svijetu.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.