Nakon brojnih terorističkih napada čečenskih ekstremista poput školske krize u Beslanu u jesen 2004. i Narančaste revolucije u Ukrajini krajem iste godine, Rusija se našla u neugodnoj poziciji. Ruski predsjednik Vladimir Putin iako se uglavnom uspješno nosio s prijetnjama u unutarnjoj i vanjskoj politici, morao je osmisliti viziju moderne Rusije. U povijesti je našao inspiraciju.
Prilikom svoga godišnjeg obraćanja Dumi i Vijeću Federacije u travnju 2005. Putin je pozvao na novo nacionalno jedinstvo protiv onih koji bi izazvali državu, unutar i izvan Rusije. Počeo je da država treba razmotriti "dublje značenje vrijednosti kao što su sloboda i demokracija, pravda i legalitet". Zatim je izrekao poznatu rečenicu da je "slom SSSR-a najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća" jer su deseci milijuna ruskih državljana ostali izvan ruske države. Ali je i izrekao da "oni koji traže obnovu sovjetskog sustava nemaju mozga". Putin je mislio obnoviti nešto starije, vrjednije i dublje: ideju ruske nacije, apsolutnu moć "trećeg Rima", zacrtajući svoj smjer različit od nametanja zapadnih vrednota.
Te stare ruske ideje Putin je našao u starim povijesnim knjigama koje je osobno preferirao. Putin je ideju nove Rusije našao u mislima i idejama političkog i religioznog filozofa Ivana Aleksandroviča Iljina. Iljina su boljševici više puta uhićivali i protjerali van zemlje 1922. Iljinove ideje ponudile su intelektualnu osnovu za Putinovo razumijevanje pozicije Rusije na međunarodnoj sceni i postat će sve važnije u posljedičnim političkim debatama. Kao pripadnik "bijele" antikomunističke Rusije u egzilu, Iljin je prihvatio viziju pravoslavnog ruskog identiteta kojeg su komunisti nastojali zatirati. U njegovim spisima Putin je našao puno materijala koji su podržavali njegove namjere o obliku države kakvu je htio stvoriti, čak i zamisao "suverene demokracije". Putin nije oplakivao krah sovjetskog sustava već je žalio za krahom povijesne ruske ideje. To je bilo prvi puta da je Putin citirao Iljina, čiji su radovi počeli otvoreno cirkulirati tek nakon Perestrojke i Glasnosti.
"Nemojmo dozvoliti da zaboravimo ovo. Rusija je država koja je izabrala demokraciju putem volje vlastitog naroda. Izabrala je ovaj put vlastitom suglasnošću i ona će sama odlučiti kako će najbolje osigurati da se načela slobode i demokracije ovdje realiziraju, uzevši u obzir povijesne, geopolitičke i druge jedinstvenosti i uvažavajući sve bitne demokratske norme. Kao suverena nacija, Rusija može i hoće odlučiti za sebe vremenski okvir i uvjete za svoj napredak uzduž ovog puta", kazao je Putin.
Putinova referenca za filozofa malo poznatog izvan, ali i unutar Rusije podudarila se s povratkom njegovih posmrtnih ostataka u domovinu, zajedno s onim antikomunističkog carističkog generala u građanskom ratu, Antona Denjikina. Iljin je bio pokopan u Švicarskoj , a Denjikin u SAD-u, ali je Putin podržao inicijativu za njihov povratak u domovinu u manastir Donskoj u Moskvi. Zabilježeno je da je ruski vođa osobno platio Iljinov novi nadgrobni spomenik , a Putin je i viđen da na njega nosi cvijeće. Sve je to vodilo prema oživljavanju interesa u njegove radove. Osim Putina u krugu Kremlja Iljinovi obožavatelji uključuju i glavnog kremaljskog ideologa Vladislava Surkova i Dmitrija Medvedeva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
