Tiha revolucija strojeva: Kako će umjetna inteligencija do 2030. preoblikovati našu svakodnevicu bez da to uopće primijetimo

Umjetna inteligencija više ne "dolazi" – već je ovdje, i tijekom sljedećih pet godina pretvorit će se u nevidljiv sloj svakodnevice, sličan električnoj energiji ili internetu u ranim dvijetisućitima. No, za razliku od distopijskih scenarija, ova tehnologija najviše obećava tamo gdje je najtiša: kad nam štedi vrijeme, smanjuje stres, pomaže liječnicima i učiteljima, i pritom pametnije troši energiju. Najzanimljiviji dio priče je što se sve to događa bez spektakla – kao niz malih, upornijih poboljšanja.

Zamislite jutro 2028.: budilica se pomiče petnaest minuta ranije jer je noćni "čuvar sna" procijenio da ćete se brže regenerirati uz kraće drijemanje, kava je već skuhana jer je domaći sustav spojio vašu rutinu, kalendar i podatke s nosivog sata, prometna aplikacija tiho je pomaknula sastanak na videopoziv jer je tramvaj u zastoju. Ta koordinacija nije futurizam, nego rad osobnog AI agenta – digitalnog upravitelja koji preuzima više od polovice naših mikrozadataka: filtrira poštu, popunjava obrasce, rezervira termine, nadzire potrošnju energije i podsjeća da udahnete kad tempo podivlja. Razlika u odnosu na današnje "pametne pomoćnike" bit će u razumijevanju konteksta: agent ne izvršava naredbe, nego predviđa potrebe.

Kuća postaje štedljivija bez naše intervencije. Rasvjeta se gasi čim napustimo prostoriju, perilica čeka sat s povoljnijom tarifom...Na osobnoj razini, nosivi uređaji prelaze iz puke statistike u preventivnu medicinu: oko polovice starijih osoba do kraja desetljeća moglo bi nositi senzore koji u stvarnom vremenu prate ritam srca, tlak i saturaciju te upozoravaju na rizike danima prije nego ih primijetimo. Ne zamjenjuju liječnika, nego mu daju raniji signal.

Zdravstvo je i najjasniji primjer kako AI povećava preciznost. Algoritmi za analizu slika već danas prepoznaju suptilne anomalije na RTG-u ili CT-u koje ljudsko oko lako propusti. U sljedećih pet godina takvi će sustavi biti standard u probiru: prvo čitanje obavit će stroj, a radiolog će potvrditi i odlučiti. Roboti u sali bit će sve autonomniji u onim dijelovima zahvata koji traže milimetarsku dosljednost – šivanje, precizne endoskopske pokrete – smanjujući umor i rizik pogreške. U pozadini, otkrivanje lijekova ubrzava: modeli koji pretražuju kemijski prostor već su pomogli doći do novih antibiotika i skratili rane faze istraživanja s godina na mjesece. Na periferiji sustava, trijažni chat-botovi i telemedicina donose osnovni savjet 24/7, dok senzori kod kuće kontinuirano prate kronične bolesti i javljaju odstupanja. Smjer kretanja je jasan: od kasnog liječenja prema ranom uočavanju i personaliziranoj terapiji.

Obrazovanje će se najviše promijeniti u tišini učionice. Svaki učenik dobiva "mentora" koji primjećuje gdje zapinje, prilagođava tempo i nudi objašnjenje drugim putem. Učitelji, oslobođeni rutine poput ispravljanja kratkih testova i administracije, dobit će više vremena za ono što je nenadomjestivo – razgovor, ohrabrivanje, rad jedan-na-jedan. Prema kraju desetljeća, nije pretjerano očekivati asistenta po učeniku: alati koji prevode u hodu, generiraju vježbe po mjeri, automatski titluju i transkribiraju nastavu, čineći školu pristupačnijom djeci s oštećenjima sluha ili onima kojima hrvatski nije prvi jezik.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.