U modernom svijetu, nacionalna sigurnost je postala koncept na kojeg se sve više stavlja naglasak. Od inozemnih vojnih snaga, ekonomskih podataka, političkih poteza, znanstvenih istraživanja pa sve do energetskih i nuklearnih pitanja, obavještajne i protuobavještajne službe predstavljaju skriveni, iako nezaobilazni način ophođenja država u međunarodnim odnosima.
Policy makeri Sjedinjenih Američkih Država, jedne od najvećih globalnih velesila, u potpunosti razumiju važnost sigurnosnih agencija.
Američka obavještajna zajednica je skriveni dio državnog aparata koji se sastoji od 16 vladinih tajnih službi. Financirane tajnim budžetima i nadzirane od strane Ministarstva Obrane i Kongresa, obuhvaćaju preko 850.000 ljudi, 1200 vladinih agencija te preko 1900 privatnih tvrtki koje se brinu o sigurnosnim prijetnjama unutar i van granica SAD-a.
CIA
Od svih američkih tajnih službi Središnja obavještajna agencija je ona koja je najbolje poznata svjetskoj javnosti. Stvorena 1947. sa sjedištem u Langleyju, Virginiji, njezin preteča je Ured strateških usluga (OSS), vojna obavještajna agencija koja je djelovala za vrijeme Drugog svjetskog rata.
CIA je svojevrsna inozemna tajna služba i među njezinim zadacima spada prikupljanje informacija o stranim vladama, vojnim aktivnostima te međunarodnim organizacijama (kako legalnim tako i terorističkim). Iako je već od pedesetih godina prošloga stoljeća imala značajnu ulogu u međunarodnim odnosima, posebice za vrijeme Hladnoga rata, njezine aktivnosti su doživjele snažnu proliferaciju nakon 11. rujna 2001. s ratom u Afganistanu i Iraku. Radi se nesumnjivo o jednoj jako učinkovitoj tajnoj službi, no unatoč tome za CIA-ju se godinama vežu mnoge kontroverze, od programa MK-Ultra koji je uključivao eksperimente nad ljudima s ciljem stvaranja mentalne kontrole pa sve do upravljanja tajnim zatvorima po svijetu (Black Site) te različitih slučajeva mučenja zatvorenika i pripadnika terorističkih organizacija. Iako se ne zna točan budžet, jedna visoka dužnosnica CIA-je, Mary Margaret Graham je 2005. nespretno izjavila da je tadašnji budžet bio 44 milijardi dolara.
NSA
Nacionalna sigurnosna agencija je osnovana 1952. s ciljem razbijanja kriptičkih kodova nakon pokazanog uspjeha u probijanju japanskih i njemačkih tajnih komunikacija za vrijeme Drugog svjetskog rata. I dok je CIA bila popularizirana kroz filmove i knjige, NSA je puno godina djelovala pod okriljem Ministarstva obrane i bila prekrivena velom tajne. Njezina prvotna funkcija je bila špijunirati Sovjetski Savez i to je činila vrlo uspješno, no s vremenom se okrenula i domaćim aktivnostima. 1975. američki senator Frank Church koji je bio aktivan u obavještajnim krugovima je izjavio sljedeće: 'Sposobnosti Nacionalne sigurnosne agencije su takve bi kada bi se okrenule protiv američkih državljana isti bi ostali bez ikakve privatnosti. Ukoliko bi se neki strani diktator domogao te vladine agencije, mogao bi uspostavili potpunu kontrolu i tiraniju.' Slučaj Edwarda Snowdena, bivšeg zaposlenika Agencije je pokazao magnitudu špijuniranja američkih građana od strane NSA.
I upravo je glavna svrha NSA prikupljanje obavještajnih podataka signalne komunikacije; preko telefona, mobitela, e-mailova kako na američkome tlu tako i u inozemstvu, razbijanje kriptičke komunikacije i čuvanje informacijskih sustava od stranih hakera.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
