Tehnologija
Sve naše digitalne neprocjenjive uspomene blijede i nestaju pred našim očima... Što možemo i moramo učiniti da ih spasimo?

Objavljeno: 7
Postoje primarno dvije vrste uspomena. One koje čuvamo u internim "folderima" i memoriji našeg mozga i one koje pohranjujemo izvan njega da nam služe kao podsjetnici, nama i drugima koje bismo upoznali s njima. Ove interne, koje čuvamo u glavi, vjerojatno su najbolje zaštićene. Možemo ih dijeliti, kroz prepričavanje, možemo ih reproducirati samo za sebe, pred našim očima, "vadeći" slike, pa čak i audio i video "zapise" vrteći si ih kako nam se poželi.
Ali postoji problem, i to s obje vrste uspomena. Ove interne u našim glavama sortiraju se poprilično apstraktno. Ni sami zapravo ne znamo točno gdje iako o ljudskom mozgu svakog dana znamo sve više i više. Koliki je uopće kapacitet našeg mozga ako govorimo o pohrani podataka? Napravljena su zanimljiva neurološka istraživanja po tom pitanju te je zaključeno da ljudski mozak u prosjeku ima kapacitet od oko 2.5 petabajta, odnosno 2.5 milijuna gigabajta. To je... poprilično, ali opet ne baš "beskonačno".
Velika, ali ne baš stabilna "interna" memorija
Prije kojih desetak godina ta brojka, tako prigodno preračunata u računalni digitalni žargon, činila bi nam se jako velika. Danas? Baš i ne toliko. Sjećate se ranih USB stickova? 16 MB zvučalo je puno iako je to značilo par word dokumenata, koja jpg slika i recimo dvije mp3 pjesme. A tek diskete sa svega 1.44 megabajta? Da smo tada znali da u ljudski mozak "stane" 2.5 milijuna gigabajta to bi zasigurno zvučalo jako puno, ali danas je situacija malo drugačija. Veći su poprilično c...
Ali postoji problem, i to s obje vrste uspomena. Ove interne u našim glavama sortiraju se poprilično apstraktno. Ni sami zapravo ne znamo točno gdje iako o ljudskom mozgu svakog dana znamo sve više i više. Koliki je uopće kapacitet našeg mozga ako govorimo o pohrani podataka? Napravljena su zanimljiva neurološka istraživanja po tom pitanju te je zaključeno da ljudski mozak u prosjeku ima kapacitet od oko 2.5 petabajta, odnosno 2.5 milijuna gigabajta. To je... poprilično, ali opet ne baš "beskonačno".
Velika, ali ne baš stabilna "interna" memorija
Prije kojih desetak godina ta brojka, tako prigodno preračunata u računalni digitalni žargon, činila bi nam se jako velika. Danas? Baš i ne toliko. Sjećate se ranih USB stickova? 16 MB zvučalo je puno iako je to značilo par word dokumenata, koja jpg slika i recimo dvije mp3 pjesme. A tek diskete sa svega 1.44 megabajta? Da smo tada znali da u ljudski mozak "stane" 2.5 milijuna gigabajta to bi zasigurno zvučalo jako puno, ali danas je situacija malo drugačija. Veći su poprilično c...