Najmanje 30 vojnika je ubijeno u borbi između armenskih i azerbajdžanskih snaga u regiji Gorskog Karabaha, za što Baku i Erevan optužuju jedni druge. Azerbajdžan je u izjavi rekao kako su armenske snage ubile 12 njihovih vojnika, te oborili jedan helikopter. Armenski predsjednik Serž Sakrisian je izjavio da je 18 armenskih vojnika izgubilo živote, a 35 njih je ranjeno, ne spominjući da li se radi o vojnicima iz armenskih oružanih snaga ili armenskih separatista koje podržava Erevan na Gorskom Karabahu. Okršaj je bio snažan, a pokrenute su i ofenzive većih razmjera.
Azerbajdžan je potom proglasio unilateralan prekid vatre u sukobu s Armenijom. Međutim, ubrzo nakon tog proglasa, armenski mediji su objavili da Azerbajdžan i dalje napada artiljerijskim sustavima. Pod bombardiranjem su se našle kuće, parkovi, pa čak i plinovod koji napaja grad Martakert. U Azerbajdžanu govore da je odluka o prekidu vatre donesena nakon međunarodnih poziva na mirnu politiku. U proteklim danima, oboren je azerbajdžanski helikopter Mi-24 koji je izvršavao udar na armenske vojne pozicije. Jedan tenk je oštećen zbog naleta na minu, dok je šest armenskih tenkova i 15 artiljerijskih komponenti uništeno.
Od 1994. Gorski Karabah je postao predmetom snažnog spora i borbi Armenije i Azerbajdžana. Radi se o planinskom području s oko 150 tisuća stanovnika, na površini od 12 tisuća četvornih kilometara. Od kraja rata u ranim devedesetima, Gorski Karabah je pod kontrolom lokalnih etnički armenskih snaga, te armenske vojske. U ratu je živote izgubilo oko 30 tisuća ljudi, a raseljeno je oko milijun stanovnika. Međunarodnim posredovanjem odlučen je konačni status regije, ali to nije donijelo značajnog napretka. Iako je Azerbajdžan de facto izgubio u tom sukobu, ta pirova pobjeda za Erevan je imala velikog gospodarskog gubitka. Naime, Turska je zatvorila svoju granicu s Armenijom, pa je zemlja imala otvorenu granicu samo prema Gruziji i Iranu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je obje strane na prekid sukoba i iskazivanje suzdržavanja. Ruski vanjski i obrambeni ministri kontaktirali su svoje azerbajdžanske i armenske kolege u nadi za stabilizacijom stanja. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry izdao je priopćenje u kojem Sjedinjene Američke Države optužuju na najžešći način eskalaciju nasilja.
Armenija smatra da je "neprijatelj" poduzeo ofenzivne akcije kako bi se duboko infiltrirao u obrambene linije armenske vojne i zauzeo taktičke pozicije tenkovima, artiljerijom i zračnim snagama. Taj se "neprijatelj" povukao nakon što su armenske snage odgovorile, pri čemu armensko ministarstvo obrane naglašava da su vojne operacije i dalje u tijeku. Azerbajdžanske vlasti se smatraju u potpunosti odgovornima za nevjerojatnu eskalaciju tenzija na Gorskom Karabahu, stoji u izjavi armenskog ministarstva obrane.S druge strane, azerbajdžanska vlada opisuje armenske snage kao agresora. Azerbajdžansko ministarstvo obrane optužuje Armeniju za namjerno i "intenzivno" bombardiranje naselja blizu linije razgraničenja. Oni upiru prstom na Armence koji su prema tim navodima ubili i ranili nekoliko civila, uz pucanje na azerbajdžanske vojnike. U Bakuu odgovornost vide na armenskoj strani, jer se radi o agresivnoj zemlji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
