Najmanje 30 vojnika je ubijeno u borbi između armenskih i azerbajdžanskih snaga u regiji Gorskog Karabaha, za što Baku i Erevan optužuju jedni druge. Azerbajdžan je u izjavi rekao kako su armenske snage ubile 12 njihovih vojnika, te oborili jedan helikopter. Armenski predsjednik Serž Sakrisian je izjavio da je 18 armenskih vojnika izgubilo živote, a 35 njih je ranjeno, ne spominjući da li se radi o vojnicima iz armenskih oružanih snaga ili armenskih separatista koje podržava Erevan na Gorskom Karabahu. Okršaj je bio snažan, a pokrenute su i ofenzive većih razmjera.
Azerbajdžan je potom proglasio unilateralan prekid vatre u sukobu s Armenijom. Međutim, ubrzo nakon tog proglasa, armenski mediji su objavili da Azerbajdžan i dalje napada artiljerijskim sustavima. Pod bombardiranjem su se našle kuće, parkovi, pa čak i plinovod koji napaja grad Martakert. U Azerbajdžanu govore da je odluka o prekidu vatre donesena nakon međunarodnih poziva na mirnu politiku. U proteklim danima, oboren je azerbajdžanski helikopter Mi-24 koji je izvršavao udar na armenske vojne pozicije. Jedan tenk je oštećen zbog naleta na minu, dok je šest armenskih tenkova i 15 artiljerijskih komponenti uništeno.
Od 1994. Gorski Karabah je postao predmetom snažnog spora i borbi Armenije i Azerbajdžana. Radi se o planinskom području s oko 150 tisuća stanovnika, na površini od 12 tisuća četvornih kilometara. Od kraja rata u ranim devedesetima, Gorski Karabah je pod kontrolom lokalnih etnički armenskih snaga, te armenske vojske. U ratu je živote izgubilo oko 30 tisuća ljudi, a raseljeno je oko milijun stanovnika. Međunarodnim posredovanjem odlučen je konačni status regije, ali to nije donijelo značajnog napretka. Iako je Azerbajdžan de facto izgubio u tom sukobu, ta pirova pobjeda za Erevan je imala velikog gospodarskog gubitka. Naime, Turska je zatvorila svoju granicu s Armenijom, pa je zemlja imala otvorenu granicu samo prema Gruziji i Iranu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je obje strane na prekid sukoba i iskazivanje suzdržavanja. Ruski vanjski i obrambeni ministri kontaktirali su svoje azerbajdžanske i armenske kolege u nadi za stabilizacijom stanja. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry izdao je priopćenje u kojem Sjedinjene Američke Države optužuju na najžešći način eskalaciju nasilja.
Armenija smatra da je "neprijatelj" poduzeo ofenzivne akcije kako bi se duboko infiltrirao u obrambene linije armenske vojne i zauzeo taktičke pozicije tenkovima, artiljerijom i zračnim snagama. Taj se "neprijatelj" povukao nakon što su armenske snage odgovorile, pri čemu armensko ministarstvo obrane naglašava da su vojne operacije i dalje u tijeku. Azerbajdžanske vlasti se smatraju u potpunosti odgovornima za nevjerojatnu eskalaciju tenzija na Gorskom Karabahu, stoji u izjavi armenskog ministarstva obrane.S druge strane, azerbajdžanska vlada opisuje armenske snage kao agresora. Azerbajdžansko ministarstvo obrane optužuje Armeniju za namjerno i "intenzivno" bombardiranje naselja blizu linije razgraničenja. Oni upiru prstom na Armence koji su prema tim navodima ubili i ranili nekoliko civila, uz pucanje na azerbajdžanske vojnike. U Bakuu odgovornost vide na armenskoj strani, jer se radi o agresivnoj zemlji.
Obnovljena borba na Južnom Kavkazu, odnosno oko regije Gorski Karabah, započela je još početkom prosinca prošle godine, kada je Azerbajdžan započeo ofenzivu napadajući armenske pozicije na liniji kontakta koji razdvaja Karabah i Azerbajdžan. U danima koji su slijedili došlo je do žestokih sukoba koji su ugrozili slabašan sporazum o prekidu vatre iz svibnja 1994. Taj sporazum je učinkovito zaustavio otvoreni sukob za kontrolu nad Gorskim Karabahom, ali je zapravo samo zamrznuo konflikt, u kojemu je Azerbajdžan izgubio Karabah, a lokalne separatističke snage (koje podupire Armenija) preuzele su kontrolu nad nekoliko okruga Azerbajdžana koje su izvan regije Gorskog Karabaha.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
