Nakon neurednog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog mjeseca, koji je označio kraj dvadesetogodišnje strane okupacije, ostaju mnoga pitanja bez odgovora i neriješena pitanja. S obzirom da su talibani sada na vlasti i tvrde da će se njihova vladavina razlikovati od onoga što smo vidjeli prije 2001. godine, bilo bi dobro da se nadamo, ali i da budemo oprezni, s obzirom na sve što se već sada događa u toj zemlji. Međutim, ono što je potrebno da bi se raskinulo s prošlošću i započelo ovo novo poglavlje u povijesti Afganistana s čistim stavovima jest da se odgovorni za bijedu i patnju afganistanskog naroda pozovu na odgovornost.
Međunarodni kazneni sud (ICC) već je u ožujku pokrenuo istragu o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Afganistanu, koju je 20. studenog 2017. pokrenula tadašnja tužiteljica ICC-a Fatou Bensoud, a kasnije ju je ovlastilo Žalbeno vijeće suda 2020. godine. "Tužitelj je ovlašten pokrenuti istragu u vezi sa događajima iz 2003. godine, kao i drugim navodnim zločinima vezanim za Afganistan", rekao je Piotr Hofmański, predsjednik žalbenog suda, dok je čitao odluku o preinačenju ranijih odluka odbačenih na prijedlog tužitelja za pokretanje istrage o situaciji u Afganistanu na temelju toga da to ne bi služilo "interesima pravde". Jednoglasnom presudom pet žalbenih sudaca - iz Kanade, Perua, Poljske, Ugande i Ujedinjenog Kraljevstva - zaključilo se da postoji razumna činjenična kao osnova za nastavak istrage navodnih zločina počinjenih u Afganistanu od svibnja 2003. i na teritoriju druge države od srpnja 2002. od strane talibana, afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga i osoblja američke vojske i Središnje obavještajne agencije. Nadalje, Žalbeno vijeće proširilo je opseg istrage tužitelja na krivična djela koja bi Bensoud mogao otkriti tijekom daljnjeg ispitivanja afganistanskog slučaja.
Što se tiče talibana, tužitelj se usredotočio na zločine protiv čovječnosti, uključujući ubojstvo, zatvaranje ili drugo ozbiljno lišavanje tjelesne slobode, te progon protiv grupa civila koje je moguće identificirati, uključujući i na političkoj i rodnoj osnovi. Prema izvješću Ureda tužitelja za 2017., istraga je uključivala probne procjene da su talibani i s njima povezane grupe odgovorni za 17.000 civilnih smrti, od kojih je 7.000 posljedica namjernih i ciljanih civilnih napada, uključujući napade na škole, svetišta, džamije i urede humanitarnih organizacija. Već postoji sve više dokaza da su talibani počinili široka zlodjela dok su posljednjih tjedana preuzeli Afganistan. Amnesty International izvijestila je da je jedna grupa masakrirala devet muškaraca iz etničke Hazare nakon što su u srpnju preuzeli kontrolu nad njihovim selom u provinciji Ghazni. Očevici su rekli Amnestyjevim istraživačima da je šest muškaraca ustrijeljeno, a troje mučeno do smrti. Prema Human Rights Watchu, talibanske snage u Ghazniju, Kandaharu i drugim afganistanskim provincijama po kratkom su postupku pogubile zatočene vojnike, policiju i civile koji su navodno povezani s afganistanskom vladom. Jedno takvo izvješće o masakru civila u osvetničkim ubojstvima u Kandaharu izazvalo je kritike iz veleposlanstva Sjedinjenih Država i Velike Britanije, opisujući ubojstva kao moguće ratne zločine. Afganistanske sigurnosne snage istražene su zbog nekoliko ratnih zločina nad stotinama civila: mučenja i okrutnog postupanja; povrede osobnog dostojanstva, kao što su ponižavajuće i dehumanizirajuće zloupotrebe; i seksualnog nasilja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.