X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Suđenje u Afganistanu: Može li međunarodna pravda suditi i talibanima i Amerikancima?

PIŠE: | Foto: AP Photo/Rahmat Gul/Guliver Image
Objavljeno:

Nakon neurednog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog mjeseca, koji je označio kraj dvadesetogodišnje strane okupacije, ostaju mnoga pitanja bez odgovora i neriješena pitanja. S obzirom da su talibani sada na vlasti i tvrde da će se njihova vladavina razlikovati od onoga što smo vidjeli prije 2001. godine, bilo bi dobro da se nadamo, ali i da budemo oprezni, s obzirom na sve što se već sada događa u toj zemlji. Međutim, ono što je potrebno da bi se raskinulo s prošlošću i započelo ovo novo poglavlje u povijesti Afganistana s čistim stavovima jest da se odgovorni za bijedu i patnju afganistanskog naroda pozovu na odgovornost.

Međunarodni kazneni sud (ICC) već je u ožujku pokrenuo istragu o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Afganistanu, koju je 20. studenog 2017. pokrenula tadašnja tužiteljica ICC-a Fatou Bensoud, a kasnije ju je ovlastilo Žalbeno vijeće suda 2020. godine. "Tužitelj je ovlašten pokrenuti istragu u vezi sa događajima iz 2003. godine, kao i drugim navodnim zločinima vezanim za Afganistan", rekao je Piotr Hofmański, predsjednik žalbenog suda, dok je čitao odluku o preinačenju ranijih odluka odbačenih na prijedlog tužitelja za pokretanje istrage o situaciji u Afganistanu na temelju toga da to ne bi služilo "interesima pravde". Jednoglasnom presudom pet žalbenih sudaca - iz Kanade, Perua, Poljske, Ugande i Ujedinjenog Kraljevstva - zaključilo se da postoji razumna činjenična kao osnova za nastavak istrage navodnih zločina počinjenih u Afganistanu od svibnja 2003. i na teritoriju druge države od srpnja 2002. od strane talibana, afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga i osoblja američke vojske i Središnje obavještajne agencije. Nadalje, Žalbeno vijeće proširilo je opseg istrage tužitelja na krivična djela koja bi Bensoud mogao otkriti tijekom daljnjeg ispitivanja afganistanskog slučaja.

Što se tiče talibana, tužitelj se usredotočio na zločine protiv čovječnosti, uključujući ubojstvo, zatvaranje ili drugo ozbiljno lišavanje tjelesne slobode, te progon protiv grupa civila koje je moguće identificirati, uključujući i na političkoj i rodnoj osnovi. Prema izvješću Ureda tužitelja za 2017., istraga je uključivala probne procjene da su talibani i s njima povezane grupe odgovorni za 17.000 civilnih smrti, od kojih je 7.000 posljedica namjernih i ciljanih civilnih napada, uključujući napade na škole, svetišta, džamije i urede humanitarnih organizacija. Već postoji sve više dokaza da su talibani počinili široka zlodjela dok su posljednjih tjedana preuzeli Afganistan. Amnesty International izvijestila je da je jedna grupa masakrirala devet muškaraca iz etničke Hazare nakon što su u srpnju preuzeli kontrolu nad njihovim selom u provinciji Ghazni. Očevici su rekli Amnestyjevim istraživačima da je šest muškaraca ustrijeljeno, a troje mučeno do smrti. Prema Human Rights Watchu, talibanske snage u Ghazniju, Kandaharu i drugim afganistanskim provincijama po kratkom su postupku pogubile zatočene vojnike, policiju i civile koji su navodno povezani s afganistanskom vladom. Jedno takvo izvješće o masakru civila u osvetničkim ubojstvima u Kandaharu izazvalo je kritike iz veleposlanstva Sjedinjenih Država i Velike Britanije, opisujući ubojstva kao moguće ratne zločine. Afganistanske sigurnosne snage istražene su zbog nekoliko ratnih zločina nad stotinama civila: mučenja i okrutnog postupanja; povrede osobnog dostojanstva, kao što su ponižavajuće i dehumanizirajuće zloupotrebe; i seksualnog nasilja.

Kad je riječ o Sjedinjenim Državama, tadašnje je tužiteljstvo reklo: "Postoji razumna osnova vjerovati da su od svibnja 2003. pripadnici američkih oružanih snaga i CIA -e počinili ratne zločine mučenja i okrutnog postupanja, kao što je napad na osobno dostojanstvo, silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja . " Iako Sjedinjene Države nisu stranke Rimskog statuta i nisu pristale na svoju nadležnost, statut predviđa nadležnost MKS-a nad državljanima nečlanica za ponašanje koje se događa na teritoriju država dionika. Time se može upozoriti Washington da se ne može u međunarodnom sustavu ponašati kao neodgovorna imperija, već da bi američka vlada trebala promisliti o tome da se njihova zemlja počne ponašati i doživljavati kao i sve druge države na svijetu. U ovom konkretnom slučaju, oslanjajući se na izvješće iz 2014. godine koje je objavio Odbor za obavještajne poslove američkog Senata, američko vojno i obavještajno osoblje počinilo je torturu na afganistanskom teritoriju . To bi trebalo biti sasvim dovoljno da sud provede istragu i tuži pojedince i skupine iz američke vojske i političkih institucija.

Izvješće ICC -a objavljeno 2016. potvrdilo je da postoji razumna osnova vjerovati da je američka vojska počinila torturu u tajnim zatočenjima, poznatim kao "crna mjesta", koju je izradila administracija Georgea W. Busha, a kojom upravlja CIA. Budući da je britanski odvjetnik za ljudska prava Karim Khan novi tužitelj ICC-a, pozitivno je da je on nedavno odlučio podnijeti zahtjev za nastavak istrage svog ureda o navodnim zločinima počinjenim u Afganistanu od 1. srpnja 2002. godine. Ipak, mnogi su razočarani njegovom neobjašnjivo selektivnom prirodom te je doista uznemirujuća izjava tužitelja koja kaže da će istraga imati samo prioritet neke od strana u sukobu - a posebno naizgled potpuno zanemariti vrlo ozbiljne optužbe protiv američkih snaga i CIA -e.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.