Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana 5. rujna 1977. godine, i do danas još uvijek aktivna. Od onda je posjetila Jupiter i Saturn te je snimila ove planete i njihove satelite. Na dan 12. studenog 1980. najbliže se približila Saturnu te su tada nastale pojedine fascinantne fotografije koje i dalje cirkuliraju.
Fascinantna sonda Voyager 1, zaključno s današnjim danom, operira već 44 godine, 2 mjeseca i 6 dana! Unatoč toj već popriličnoj starosti sonda i dalje uredno i redovno komunicira s mrežom na Zemlji, prima zapovjedi i šalje natrag podatke.
Dakako, otkako je lansirana prošla je već popriličan put... Trenutačno se nalazi na udaljenosti od oko 22 milijarde kilometara od Zemlje te je time najudaljeniji objekt od Zemlje kojeg su ljudi ikada proizveli.
Često je teško predočiti tolike udaljenosti. Koliko je uopće "22 milijarde kilometara"? Možemo se poslužiti posebnom jedinicom, astronomskom jedinicom (AU). Jedan AU predstavlja prosječnu udaljenost između Zemlje i Sunca, a to je oko 150 milijuna km. Naš Voyager 1 je pak od Zemlje danas udaljen kojih 147 AU, što bi značilo 147 puta udaljenost između Sunca i Zemlje.
Saturn, snimljen od strane sonde Voyager 1 1980. godine
Voyager 1 jedna je od rijetkih sondi koja je uspjela postići dovoljno ubrzanje da bi izašla iz našeg Sunčevog sustava. To nipošto nije mali podvig. Naime, manje je poznata činjenica da svi mi unutar Sunčevog sustava se također nalazimo u zoni koja se naziva heliosfera - odnosno atmosfera Sunca.
Jupiterova "velika crvena mrlja" snimljena od strane sonde Voyager 1 1979. godine
Heliosfera je prostor, "balon" vruće magnetične plazme, koji nastaje djelovanjem Sunčevog vjetra u Sunčevom sustavu i štiti nas od štetnog svemirskog kozmičkog zračenja. Sunčev vjetar u toj heliosferi putuje prosječnom brzinom od oko 400 km/s, da bi na kraju potpuno usporio, što se naziva krajnji udarni val. Tamo je pak tzv. prostor heliopauze gdje postoji tlačna ravnoteža između Sunčevog vjetra i međuzvjezdane tvari. Nakon heliopauze dolazi (navodno, riječ je o teoriji) "pramčani udar" (engl. bow shock), a predstavlja djelovanje međuzvjezdane tvari prema Suncu.
Tek nakon te heliopauze i njenih zona može se reći da počinje "pravi svemir", odnosno onaj koji više nije pod utjecajem našeg Sunca.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
