Stvarna uloga i moć elitnih i tajnih društava (I. dio)

Diplomatska vještina stoljećima je ostala većim dijelom skrivena od javnosti. Prekriveni velom tajnosti, sastanci političke prirode odvijali su se u dvorovima, kurijama i plemićkim kućama, gdje se razvijala politika i stjecao put djelovanja u tek začetim oblicima moderne nacionalne države. Takva je 'tiha diplomacija' bila prisutna sve donedavno, iako su mnoge međunarodne konvencije zabranjivale 'tajne ugovore' sklopljene u ime vlade pojedinih država. No, u današnjem globalnom informacijskom društvu tišina diplomatske djelatnosti je onemogućena: Nova informatičko-komunikacijska tehnologija ne samo što uvelike može promijeniti model aktualnih demokracija na kugli zemaljskoj, već uvelike ugrožava politički poredak temeljen na teritorijalnosti i zadanim normativnim okvirima poretka, kakve odnose poznajemo od Westfalskog mira do pada Berlinskog zida 1989. godine.

Ipak, i moderna diplomacija ima ponešto iz starijih vremena. Nekoć donositelji odluka, danas razne inačice takozvanih 'elitnih' društvenih pokreta djeluju kao akteri u međunarodnim političkim odnosima, ali i kao pronosioci novih ideja i 'napredaka' u društvu. S obzirom na to je kroz 20. stoljeće, pa i danas, u međunarodnom sustavu vidljivo djelovanje: (a) starih aristokratskih udruga i redova, koji svoj utjecaj ostvaruju putem staleških pravica zadržanih u monarhijama ili u onim državama koje imaju zakonska pravila o plemstvu, ili putem Katoličke crkve; (b) samoprozvanih viteških i drugih redova, koji nemaju staleških pr...