Njemačka sigurnosna služba BND (der Bundesnachrichtendienst) povećala je svoj fokus na cijeli Balkan, a osobito na Bosnu i Hercegovinu. U suradnji s drugim regionalnim službama, BND nastoji ojačati suradnju po pitanju sigurnosti, a osobito na temelju rastućih islamističkih prijetnji u ovoj regiji. Bosna i Hercegovina je i tu u glavnom fokusu zanimanja, ne samo zato što se radi o jednoj od najpodjeljenijih zemalja balkanske regije. Upravo u BiH najviše ulažu zemlje Perzijskog zaljeva, prije svega Saudijska Arabija. Klasična se priča stoga nastavlja: zemlja koja je politički saveznik Europe i Sjedinjenih Država je ujedno i država od koje se treba braniti i protiv koje djeluju europske sigurnosne službe. Shizofrenija zapadnih vlastodržaca tu ne prestaje: tridesetak boraca Daeša vratilo se nekim čudom iz Sirije u svoje domove u BiH bez pretjeranih poteškoća, a međunarodne strukture u BiH pritom nisu dale nikakvog posebnog upozorenja.
Saudijci su uložili mnogo novaca u BiH, šireći radikalne oblike i razumijevanja islama, posebice onog vehabitskog usmjerenja. Posljedično, niti jedna europska zemlja nije dala toliko boraca kao BiH u odnosu na broj stanovnika. Pretpostavlja se da je iz BiH otišlo preko tri stotine boraca u terorističke skupine u Siriji i Iraku. Neki od njih su se značajno popeli na hijerarhijskog ljestvici. Bajro Ikanović je postao zapovjednikom jednog od najvećih kampova za obučavanje boraca Daeša u sjevernoj Siriji, dok je Nusret Imamović postao jednim od vođa Fronta al-Nusra. Osim toga, BiH je moguća nova ruta izbjeglica preko Balkana (iako je zemljopisno ta putanja sasvim nelogična s obzirom na planine i rijeke koje tvore tvrde granice prema Hrvatskoj).
Razumijevanje selefijskog, vehabijskog i tekfirskog ideološkog okvira u BiH je u središtu zanimanja zapadnih špijuna. No, to nisu intelektualna shvaćanja, već se ti okviri koriste kao instrumentalizacija islama od strane određenih pojedinaca i skupina koje imaju jasne političke ciljeve. Islam se pokušava dekontekstualizirati i svesti na zajednički islamski izričaj bez obzira na povijest i zemljopisno područje lokalne islamske zajednice. Ali, jedna je stvar sagraditi džamiju saudijskim novcem, a sasvim je druga što se u tim džamijama govori. U BiH, kao i u drugim balkanskim zemljama, glavni narativ se veže uz lokalne teme dok se minimalan broj poruka šalje o međunarodnim temama. Radikalne ideje stižu putem alternativnih novina i elektronskih medija, interneta i društvenih mreža, te prevođenjem arapske literature.
Srećom, Islamska zajednica u BiH odlučno pokušava prevladati radikalni saudijski izričaj, a i većina muslimana je protiv takvih ideja. Muslimanske zajednice na Balkanu gaje duboke tradicije koje ih smještaju u pluralistička društva, zajedno s autohtonim tradicionalnim islamskim...
Saudijci su uložili mnogo novaca u BiH, šireći radikalne oblike i razumijevanja islama, posebice onog vehabitskog usmjerenja. Posljedično, niti jedna europska zemlja nije dala toliko boraca kao BiH u odnosu na broj stanovnika. Pretpostavlja se da je iz BiH otišlo preko tri stotine boraca u terorističke skupine u Siriji i Iraku. Neki od njih su se značajno popeli na hijerarhijskog ljestvici. Bajro Ikanović je postao zapovjednikom jednog od najvećih kampova za obučavanje boraca Daeša u sjevernoj Siriji, dok je Nusret Imamović postao jednim od vođa Fronta al-Nusra. Osim toga, BiH je moguća nova ruta izbjeglica preko Balkana (iako je zemljopisno ta putanja sasvim nelogična s obzirom na planine i rijeke koje tvore tvrde granice prema Hrvatskoj).
Razumijevanje selefijskog, vehabijskog i tekfirskog ideološkog okvira u BiH je u središtu zanimanja zapadnih špijuna. No, to nisu intelektualna shvaćanja, već se ti okviri koriste kao instrumentalizacija islama od strane određenih pojedinaca i skupina koje imaju jasne političke ciljeve. Islam se pokušava dekontekstualizirati i svesti na zajednički islamski izričaj bez obzira na povijest i zemljopisno područje lokalne islamske zajednice. Ali, jedna je stvar sagraditi džamiju saudijskim novcem, a sasvim je druga što se u tim džamijama govori. U BiH, kao i u drugim balkanskim zemljama, glavni narativ se veže uz lokalne teme dok se minimalan broj poruka šalje o međunarodnim temama. Radikalne ideje stižu putem alternativnih novina i elektronskih medija, interneta i društvenih mreža, te prevođenjem arapske literature.
Srećom, Islamska zajednica u BiH odlučno pokušava prevladati radikalni saudijski izričaj, a i većina muslimana je protiv takvih ideja. Muslimanske zajednice na Balkanu gaje duboke tradicije koje ih smještaju u pluralistička društva, zajedno s autohtonim tradicionalnim islamskim...
