U Kini i Rusiji sve se više govori o prihvaćanju suverenih kriptovaluta, odnosno korištenju ideje decentraliziranog novca za centralizaciju nadzora financijskih transakcija. I dok Moskva i Peking javno govore o tome, Europska Unija skriveno iskušava razne inačice 'nezavisnih' kriptovaluta ne bi li iskušala tržište za uvođenje nekog oblika eurocoina koji bi u potpunosti nadzirao naše financijske obveze.
Kako autor ovoga članka sam posjeduje određene kriptovalute, poznato mu je da nema više maštarenja o neovisnom i skrivenom novcu. Svaki građanin Europske unije sada mora prijaviti svoje ime i adresu tvrtki koja proizvodi kriptovalute (odnosno 'rudari') kako bi se spriječilo pranje novca. Time su kriptovalute završile svoje kratkotrajno razdoblje posvemašnje slobode koju je većina korisnika iskoristila za lako stjecanje novca, a poneki i za znatno nelegalne radnje. Kriptovalute, bez dvojbe, budućnost su novčarstva u svijetu. Time se, međutim, ruši samo načelo kriptovalute.
Kriptovaluta je digitalan novac napravljen kao medij razmjene koristeći kriptografiju za osiguravanje transakcija i kontrolu stvaranja dodatnih jedinica valute. Svaki korisnik dobiva privatni ključ za korištenje kriptovalute, a koji se nalazi unutar kriptonovčanika. One su digitalne, alternativne ili virtualne valute koje se mogu pretvoriti u realan i opipljiv novac ili se mogu koristiti i dalje kao virtualan novac za kupnju dobara i usluga. Prvi decentralizirani kriptonovac i ujedno najpoznatija kriptovaluta u svijetu je Bitcoin, nastao 2009. Od tada je nastalo na stotine novih kriptovaluta. Bitcoin je toliko moćan u tom svijetu da se često druge valute skupno zovu altcoin ili bitcoin-alternative. Sve one nastoje koristiti decentraliziranu kontrolu za razliku od centraliziranog elektronskog novca odnosno centraliziranih bankarskih sustava (većina građana nema pojma da je velika količina novca u bankama zapravo elektronski, a ne papirnati novac). Pravni status kriptovaluta razlikuje se od države do države, a u većini nema definirani status. Neke države eksplicitno dozvoljavaju korištenje i trgovačke transakcije tim novcem, druge su ga zabranile. Postoje mnoge prijevare s coinima, kao i financiranje mnogobrojnih nelegalnih radnji. Primjerice, petromonarhije Perzijskog zaljeva koriste neke kriptovalute kako bi sakrile trag novca u financiranju terorizma. Takva saznanja su poznata tek nakon debelog proučavanja elektronskih tragova transakcija pa se zna otkuda to financiranje dolazi, iako zbog anonimnih korisnika ne znamo tko točno daje taj novac.
U Rusiji je korištenje kriptovaluta dozvoljeno, uz neka ograničenja, međutim sredinom listopada je ruski ministar komunikacija Nikolaj Nikiforov izjavio da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin zadužio za brzo pokretanje kriptorublje. Ova...
Kako autor ovoga članka sam posjeduje određene kriptovalute, poznato mu je da nema više maštarenja o neovisnom i skrivenom novcu. Svaki građanin Europske unije sada mora prijaviti svoje ime i adresu tvrtki koja proizvodi kriptovalute (odnosno 'rudari') kako bi se spriječilo pranje novca. Time su kriptovalute završile svoje kratkotrajno razdoblje posvemašnje slobode koju je većina korisnika iskoristila za lako stjecanje novca, a poneki i za znatno nelegalne radnje. Kriptovalute, bez dvojbe, budućnost su novčarstva u svijetu. Time se, međutim, ruši samo načelo kriptovalute.
Kriptovaluta je digitalan novac napravljen kao medij razmjene koristeći kriptografiju za osiguravanje transakcija i kontrolu stvaranja dodatnih jedinica valute. Svaki korisnik dobiva privatni ključ za korištenje kriptovalute, a koji se nalazi unutar kriptonovčanika. One su digitalne, alternativne ili virtualne valute koje se mogu pretvoriti u realan i opipljiv novac ili se mogu koristiti i dalje kao virtualan novac za kupnju dobara i usluga. Prvi decentralizirani kriptonovac i ujedno najpoznatija kriptovaluta u svijetu je Bitcoin, nastao 2009. Od tada je nastalo na stotine novih kriptovaluta. Bitcoin je toliko moćan u tom svijetu da se često druge valute skupno zovu altcoin ili bitcoin-alternative. Sve one nastoje koristiti decentraliziranu kontrolu za razliku od centraliziranog elektronskog novca odnosno centraliziranih bankarskih sustava (većina građana nema pojma da je velika količina novca u bankama zapravo elektronski, a ne papirnati novac). Pravni status kriptovaluta razlikuje se od države do države, a u većini nema definirani status. Neke države eksplicitno dozvoljavaju korištenje i trgovačke transakcije tim novcem, druge su ga zabranile. Postoje mnoge prijevare s coinima, kao i financiranje mnogobrojnih nelegalnih radnji. Primjerice, petromonarhije Perzijskog zaljeva koriste neke kriptovalute kako bi sakrile trag novca u financiranju terorizma. Takva saznanja su poznata tek nakon debelog proučavanja elektronskih tragova transakcija pa se zna otkuda to financiranje dolazi, iako zbog anonimnih korisnika ne znamo tko točno daje taj novac.
U Rusiji je korištenje kriptovaluta dozvoljeno, uz neka ograničenja, međutim sredinom listopada je ruski ministar komunikacija Nikolaj Nikiforov izjavio da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin zadužio za brzo pokretanje kriptorublje. Ova...
