Tijekom srpnja je židovski muškarac napadnut u parku u Berlinu od strane skupine mladih i tinejdžera nakon što su primijetili da nosi Davidovu zvijezdu. Nekoliko dana ranije, 19-godišnji useljenik iz Sirije je proglašen krivim za travanjski napad protiv jednog Izraelca koji je nosio židovsku kapicu Kippah na jednoj berlinskoj ulici. Kasnije tijekom srpnja, židovski profesor koji je posjetio Njemačku bio je napadnut u parku u Bonnu prvo od strane jednog Palestinca pa zatim od policije koja ga je bacila na tlo i udarila više puta po licu jer ga je krivo zamijenila za napadača. Uslijed svih tih antisemitskih prijestupa, njemačka vlada povećala je novčana davanja za Središnje vijeće Židova u Njemačkoj prvi puta nakon 2011. priznavši "porast antisemitizma u našem društvu". Nekoliko dana kasnije, 40 židovskih organizacija u Njemačkoj poslalo je otvoreno pismo pozivajući vladu da se suprotstavi antisemitizmu.
Antisemitizam je još uvijek, iliti ponovo, živ i zdrav u Njemačkoj i tamošnjim njemačkim Židovima stvara velike probleme i prijetnje za njihovu egzistenciju. Procjenjuje se da trenutno oko 200 000 Židova živi u Saveznoj Republici Njemačkoj. Premda neke statistike govore da broj antisemitskih ispada i incidenata ima jednak intenzitet godinama, jasno je da se broj izgreda u zadnje vrijeme povećava u mnogim gradovima, a posebice u prijestolnici Berlinu.
Prema statistikama koje su javno obznanile njemačke vlasti početkom kolovoza, antisemitski prekršaji su doživjeli skok za 10% u prvih šest mjeseci 2018. i petina svih antisemitskih kriminalnih radnji počinjenih iz mržnje (kategorija koja uključuje nasilne verbalne ili fizičke napade) dogodila se u Berlinu. Nakon glavnog grada, pokrajina Bavarska prednjači u antisemitskim incidentima. Od siječnja do lipnja ove godine u Njemačkoj se dogodilo točno 401 kriminalno djelo koje je klasificirano antisemitizmom. U 87% slučajeva za incidente su zaslužne ekstremne desničarske skupine. 12 napada je bilo eksplicitno nasilno.
Iako bi se dio povećanih incidenata mogao pribrojiti promjenama u sustavu izvještavanja, vlasti vide povećanje kao kristalno jasan i ozbiljan problem. Ne treba posebno napominjati da svi napadi nisu prijavljeni zbog straha žrtava. Evidentno je da su desni ekstremisti odgovorni za većinu antisemitskih napada, a nakon njih slijede imigranti pristigli iz muslimanskih zemalja koji su došli posljednjih godina. No, analitičari ne žele rast antisemitizma u Njemačkoj pripisati samo dolasku migranata iz Afrike i Bliskog istoka.
Židovski profesori u njemačkim javnim školama nose se s teškim pitanjem trebaju li bez uvijanja otkriti svojim učenicima svoj pravi etnički identitet u vremenima kada u njemačkim školama ima sve više antisemitizma i antisemitskih incidenata. "Trebalo mi je dosta vremena prije nego što sam imala samopouzdanja reći ljudima", izjavila je 41-godišnja profesorica u školi Michal Schwartze koja se još davno prije u svojoj karijeri brinula treba li otkriti svoj pravi identitet jer bi je na taj način smatrali pristranom zato što predaje povijest i politiku. S vremenom je Schwartze odlučila da neće više skrivati svoj židovski identitet. "Mislim da je važno zauzeti takvo stajalište, i biti eksplicitan oko svoga stava", kazala je. U drugu ruku, berlinska profesorica Anna Furer ne želi da njeni studenti saznaju da je Židovka, a posebice ne fanovi Adolfa Hitlera i nacizma. "Pokušavam ovo ignorirati koliko god mogu, ali na kraju dana i ja imam osjećaje", izjavila je referirajući se na antisemitske opaske učenika u prošlosti. Boji se da ne bi učenici saznali koliko je takvi komentari pogađaju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
