Povijest
Staljinova nota: Ono što je Putin pokušao prošle jeseni s Ukrajinom pokušala je Moskva i s Njemačkom 70 godina ranije - u oba slučaja nije prošlo
Objavljeno: 1
Aktualni rat u Ukrajini počeo je 24. veljače ove godine, ali da postoje velike šanse za izbijanjem rata bilo je jasno još prošle jeseni kada je Moskva uputila Zapadu svoje tzv. sigurnosne zahtjeve. Bilo ih je više, ali jedan se posebno isticao - tražilo se da Ukrajina postane vojno neutralna. Da ona na to pristane i da to dodatno potvrde SAD i NATO. Očekivano, zapadne sile uskoro su Rusiji javile da "nema šanse". Pregovori su potrajali još neko vrijeme i zatim propali. Rusija je pak već počela gomilati vojsku oko Ukrajine da bi situacija eskalirala invazijom pred kraj veljače.
No, pogledom u povijest napetosti između Moskve i Zapada zadnjih stotinjak godina pronaći ćemo jednu situaciju koja poprilično podsjeća na ono što se događalo prošle jeseni (iako se nije dogodio ratni nastavak). Riječ je o tzv. Staljinovoj noti iz 1952. godine.
Godine su neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a u ratu su SSSR i zapadne sile (Britanija, Francuska i SAD) zapravo bili saveznici. No, mnogima je bilo jasno da je to savezništvo ograničenog roka trajanja, pogotovo imajući u vidu vrlo drugačije ideologije.
Već 1949. osnovan je NATO savez i to primarno na inzistiranje američke administracije Harrya S. Trumana. Inače Truman je na vlasti od 1945. godine, odnosno od smrti predsjednika Franklina D. Roosevelta (Truman je bio potpredsjednik) - 1948. se kandidirao te osvojio cijeli novi mandat.
Truman će svakako ostati upamćen po tzv. Trumanovoj doktrini koju je objavio pred Kongresom 1947. godine, a svodila se na angažman američke vanjske politike prema sprečavanju širenja komunizma i sovjetskog utjecaja. U neku ruku mogli bismo reći da je to pravi početak Hladnog rata i antagonizma koji uz nekoliko predaha egzistira između Washingtona i Moskve još od tih dana.
Bilo je jasno da će Europa ponovno postati bojište, bilo u kontekstu borbe za utjecaj ili možda situacija eskalira do novog ratnog sukoba. Dvije strane krenule su u veliku utrku u naoružanju, a brzo je ponovno postala aktualna Njemačka koja je tada i u fizičkom smislu bila barijera između Istoka i Zapada (iako će se sam Berlinski zid od strane Sovjeta podići nešto kasnije, 1961. - nakon što je SAD rasporedio oko 400.000 svojih vojnika u Europu).
Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka bile su dva svijeta, a zajedno su mogle postati epicentar novog rata u Europi ili pak globalnog rata.
Moskvi je bilo u interesu odagnati prijetnju koja bi mogla stići odavde iako su imali "tampon zonu" u vidu Poljske koja je bila sovjetski komunistički satelit. Ipak, nekako "neutralizirati" Njemačku bilo je u interesu Moskve pogotovo jer su već tada slutili da je samo pitanje vremena kada će SAD, u sklopu svog novog vojnog saveza, dozvoliti ponovno naoružavanje (zapadne) Njemačke i uključiti je u NATO.
Staljin, koji je te 1952. još b...
No, pogledom u povijest napetosti između Moskve i Zapada zadnjih stotinjak godina pronaći ćemo jednu situaciju koja poprilično podsjeća na ono što se događalo prošle jeseni (iako se nije dogodio ratni nastavak). Riječ je o tzv. Staljinovoj noti iz 1952. godine.
Godine su neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a u ratu su SSSR i zapadne sile (Britanija, Francuska i SAD) zapravo bili saveznici. No, mnogima je bilo jasno da je to savezništvo ograničenog roka trajanja, pogotovo imajući u vidu vrlo drugačije ideologije.
Već 1949. osnovan je NATO savez i to primarno na inzistiranje američke administracije Harrya S. Trumana. Inače Truman je na vlasti od 1945. godine, odnosno od smrti predsjednika Franklina D. Roosevelta (Truman je bio potpredsjednik) - 1948. se kandidirao te osvojio cijeli novi mandat.
Truman će svakako ostati upamćen po tzv. Trumanovoj doktrini koju je objavio pred Kongresom 1947. godine, a svodila se na angažman američke vanjske politike prema sprečavanju širenja komunizma i sovjetskog utjecaja. U neku ruku mogli bismo reći da je to pravi početak Hladnog rata i antagonizma koji uz nekoliko predaha egzistira između Washingtona i Moskve još od tih dana.
Bilo je jasno da će Europa ponovno postati bojište, bilo u kontekstu borbe za utjecaj ili možda situacija eskalira do novog ratnog sukoba. Dvije strane krenule su u veliku utrku u naoružanju, a brzo je ponovno postala aktualna Njemačka koja je tada i u fizičkom smislu bila barijera između Istoka i Zapada (iako će se sam Berlinski zid od strane Sovjeta podići nešto kasnije, 1961. - nakon što je SAD rasporedio oko 400.000 svojih vojnika u Europu).
Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka bile su dva svijeta, a zajedno su mogle postati epicentar novog rata u Europi ili pak globalnog rata.
Moskvi je bilo u interesu odagnati prijetnju koja bi mogla stići odavde iako su imali "tampon zonu" u vidu Poljske koja je bila sovjetski komunistički satelit. Ipak, nekako "neutralizirati" Njemačku bilo je u interesu Moskve pogotovo jer su već tada slutili da je samo pitanje vremena kada će SAD, u sklopu svog novog vojnog saveza, dozvoliti ponovno naoružavanje (zapadne) Njemačke i uključiti je u NATO.
Staljin, koji je te 1952. još b...
