Kada se danas govori o Španjolskom građanskom ratu, koji je trajao od 1936. do 1939., često se ističe kako je to bio sukob između demokracije i fašizma. Ne čudi ovo definiranje i svakako ga treba imati na umu kada promatramo današnje stavove Europe prema političkim ambicijama Barcelone i Madrida. No, možda bi ipak točnije bilo reći da je Španjolski građanski rat zapravo bio sukob između ljevičarske revolucije i desničarske kontrarevolucije. Naravno, demokracija je oduvijek bila sastavni dio socijalističke revolucije, bez obzira što joj naziv danas kvari američka agresivna politika "izvoza demokracije" koja se zapravo svodi samo na geopolitičku dominaciju.
Ernst Toller bio je poznati njemački dramaturg i istaknuti ljevičar - 1919. postat će predsjednik Bavarske sovjetske republike koja je živjela jako kratko, svega šest dana. Zbog svog angažmana provest će godine u zatvoru. No, kada je ratne 1938. stigao u Barcelonu ovo je zamijetio: "Ono što najviše ostavlja dojam na stranca kada dođe u Barcelonu je funkcionalna demokracija".
Španjolski građanski rat bio je krvavi sukob, magnitude slično kao i današnji rat u Siriji, vjerojatno još i veće. Konsenzus postoji da je ukupno ubijeno oko 600,000 ljudi.
Desničarske vlasti pod vodstvom nacionalističkog vođe, generala Francisca Franca, bile su snažnije u ljudstvu i oružju i u konačnici su dobili rat.Francisco Franco Rat je počeo tako da su na španjolskim parlamentarnim izborima 1936. uvjerljivu pobjedu odnijeli ljevičari iz stranke PSOE (Španjolska socijalistička radnička stranka), a vrlo dobar rezultat ostvarila je i anti-klerikalna stranka Republikanska ljevica.
Skupina desničarskih generala odlučila je tada, nakon izbora koji su održani u veljači, kako ne žele više ljevičarsku vlast te su skovali plan za državni udar koji se i dogodio sredinom srpnja 1936. Mislili su da će u brzoj operaciji preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom, ali im to nije pošlo za rukom - u pojedinim regijama puč nije uspio i to je bio početak građanskog rata.
Adolf Hitler i Francisco FrancoKonzervativni katolici, monarhisti i fašistička stranka Falanga udružili su snage protiv ljevičara koji su varirali od socijal-demokrata do anarhista.
Puč nije uspio u nekim ključnim gradovima kao što su Madrid, Barcelona, Valencia i Bilbao. Drugim riječima, u Španjolskoj je u ljeto 1936. došlo do raskola između državne Vlade i vojske. Cijela zemlja bila je politički i vojno podijeljena. Krenuo je krvavi rat između desničarskih nacionalista i ljevičarskih republikanaca.
Nacionalisti su dobivali potporu u oružju i trupama od nacističke Njemačke i fašističke Italije dok su republikanci dobivali potporu od ljevičarskih zemalja, prije svega SSSR-a, ali i ljevičara iz Meksika. Nadalje, brojni pojedinci odlazili su u rat iz raznih dijelova Europe i...
Ernst Toller bio je poznati njemački dramaturg i istaknuti ljevičar - 1919. postat će predsjednik Bavarske sovjetske republike koja je živjela jako kratko, svega šest dana. Zbog svog angažmana provest će godine u zatvoru. No, kada je ratne 1938. stigao u Barcelonu ovo je zamijetio: "Ono što najviše ostavlja dojam na stranca kada dođe u Barcelonu je funkcionalna demokracija".
Španjolski građanski rat bio je krvavi sukob, magnitude slično kao i današnji rat u Siriji, vjerojatno još i veće. Konsenzus postoji da je ukupno ubijeno oko 600,000 ljudi.
Desničarske vlasti pod vodstvom nacionalističkog vođe, generala Francisca Franca, bile su snažnije u ljudstvu i oružju i u konačnici su dobili rat.Francisco Franco Rat je počeo tako da su na španjolskim parlamentarnim izborima 1936. uvjerljivu pobjedu odnijeli ljevičari iz stranke PSOE (Španjolska socijalistička radnička stranka), a vrlo dobar rezultat ostvarila je i anti-klerikalna stranka Republikanska ljevica.
Skupina desničarskih generala odlučila je tada, nakon izbora koji su održani u veljači, kako ne žele više ljevičarsku vlast te su skovali plan za državni udar koji se i dogodio sredinom srpnja 1936. Mislili su da će u brzoj operaciji preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom, ali im to nije pošlo za rukom - u pojedinim regijama puč nije uspio i to je bio početak građanskog rata.
Adolf Hitler i Francisco FrancoKonzervativni katolici, monarhisti i fašistička stranka Falanga udružili su snage protiv ljevičara koji su varirali od socijal-demokrata do anarhista.
Puč nije uspio u nekim ključnim gradovima kao što su Madrid, Barcelona, Valencia i Bilbao. Drugim riječima, u Španjolskoj je u ljeto 1936. došlo do raskola između državne Vlade i vojske. Cijela zemlja bila je politički i vojno podijeljena. Krenuo je krvavi rat između desničarskih nacionalista i ljevičarskih republikanaca.
Nacionalisti su dobivali potporu u oružju i trupama od nacističke Njemačke i fašističke Italije dok su republikanci dobivali potporu od ljevičarskih zemalja, prije svega SSSR-a, ali i ljevičara iz Meksika. Nadalje, brojni pojedinci odlazili su u rat iz raznih dijelova Europe i...
