X
VELIKA AKCIJA: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Somalija - pouka za intervencionističku politiku

PIŠE:
Objavljeno:

Zašto su Sjedinjene američke države intervenirale u Somaliji 1992., i zašto su Kenija i Etiopija učinile isto 2011? Somalija je pokazatelj američkog novog pristupa intervencionizmu u svijetu. U vrijeme kada je predsjednik George H.W. Bush (stariji) pokušavao minimizirati američke resurse u Africi, ujedno je morao eksperimentirati američku moć u poslijehladnoratovskom svijetu. Teme idealizma, realizma i multilateralizma tada su postale okosnicom novog svjetskog poretka. Somalija je u tome bila laboratorij vanjske politike, pri čemu je Mogadishu trebao djelovati onako kako Washington priželjkuje. No, druga je stvar ovdje ključna: Somalija je trebala postati primjerom u kojemu bi ključni američki stvaratelji vanjske politike koristili humanitarne i normativne argumente za opravdanje američke vojne intervencije u raznim dijelovima svijeta. Amerikanci su u Somaliji vidjeli primjer budućih prijetnji. Zemlja je to za koju SAD imaju malo izravnog interesa, ali koja može prenositi mizeriju i kaos kroz, primjerice, terorizam. Zbog toga je Washington nametnuo moralnu i pravnu obvezu koja je završila slanjem 25 tisuća američkih vojnika u Somaliju 1992.

Formalno su te trupe bile dio 37 tisuća vojnika u operaciji UN-a UNITAF, koja je osiguravala sigurnu dostavu hrane i humanitarne pomoći u paralelnoj UN-ovoj operaciji u Somaliji (UNOSOM I). U Somaliji je Bush prepoznao priliku za svoj najavljeni novi svjetski poredak koji se temelji na načelima davno ukorijenjenima u američkoj vanjskoj politici. Posebice se ovdje radi o naglašavanju vladavine prava i održavanju reda kao načina promicanja slobode. Sloboda se najbolje može dostići, smatrali su Amerikanci, ako se nacije u cijelosti osiguravanju u potrazi za samoodređenjem i ako individualni građani unutar nacija mogu implementirati svoje želje kroz demokratske institucije. Iako se interpretacija samoodređenja uobičajeno povezuje s Woodrow Wilsonom i Franklinom Rooseveltom, američka 'obveza' da se takva politika širi svijetom krenula je od Harryja Trumana i njegove Doktrine koja govori da politika SAD-a mora biti podupiranje slobodnih ljudi koji se opiru represiji, te da Amerikanci moraju pomoći tim slobodnim ljudima.

Tako je započeo američki intervencionizam, posebice vidljiv u Doktrini nereda Ronalda Reagana, koji je naoružavao protukomunističke pobunjeničke pokrete kako bi se borio protiv totalitarizma i religiozno utvrđenog zla, a zapravo je stvorio zasade fundamentalističkih, ekstremističkih i terorističkih skupina diljem svijeta, kao determinirani kaos. Bush je u novom svjetskom poretku vidio nevjerojatnu priliku da provede u djelo sve te ideje jer je Amerika u tom trenutku doista bila jedina svjetska supersila.

Bush je odmah znao da se nova globalna misija SAD-a može provesti samo oružjem, te je spojio Wilsonovske ideale s Hladnoratovskim idealizmom. Istodobno, korištenje sile je bio najsigurniji način da se stekne teška kritika američke javnosti, ali i Kongresa, koji nije toliko mario za gubljenje američkih života koliko za financijske gubitke u državnoj blagajni, ali i zbog toga što se Amerika s pravom počela promatrati kao neoimperijalistička sila. U Prvom zaljevskom ratu je postalo vidljivo da SAD koriste novi svjetski poredak kao filozofsku izliku za stvaranje svijeta neograničene američke moći u kojoj svi moraju prihvatiti američke interese. Zbog tih kritika, Washington se okrenuo multilateralizmu, kao kompromisu između pretjeranog intervencionizma i pretjeranog izolacionizma, te stvaranju Pax Americane, poretka u kojemu se mir održava putem međunarodnog zakona i napredovanjem i održavanjem liberalnih demokracija i gospodarstava. Ujedno je to značilo da SAD moraju stvoriti niz saveznika koji će dijeliti takvu viziju svijeta. Ona se pokušala prvo u Somaliji.

Uslijed kombinacije suše, građanskog rata i lako dostupnog oružja, Somalija je ušla u kaos 1992. Svi veći gradovi bili su ruševine, a preko tristo tisuća ljudi umrlo je uslijed rata i gladi. Više od milijun je razmješteno i izbjeglo, a dva milijuna je bilo na rubu preživljavanja. Svijet je skupljao humanitarnu pomoć, a Bijela kuća je osmišljavala što je potrebno učiniti. Glavnu priliku Bush je dobio početkom studenog 1992., kada je izgubio predsjedničke izbore. Izabran je bivši guverner Arkansasa Bill Clinton, ali Bush je imao tri mjeseca, do kraja siječnja 1993., te je mogao utvrditi smjernice američke vanjske politike. Odlučio se provesti pokus u Somaliji. Nakon savjetovanja s načelnikom glavnog stožera generalom Colinom Powellom i drugim visokim dužnosnicima, Bush je kontaktirao glavnog tajnika UN-a Boutros Boutros-Ghalija s ponudom američkih snaga u Somaliji. Vijeće sigurnosti je 3. prosinca 1992. jednoglasno prihvatilo Rezoluciju 794 kojom se dozvoljava slanje međunarodne vojne snage u Somaliju. Boutros-Ghali nije uspio nagovoriti Amerikance da nose plave kacige, što je značilo da se zapravo radi o američkoj akciji.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.