Slučaj koji mijenja povijest? Suđenje švedskoj naftnoj kompaniji za ratne zločine

Slučaj visokog profila u koji su uključena dva čelnika švedske naftne tvrtke Lundin Energy potaknuo je nadu da bi tvrtke uključene u rudarsku industriju konačno mogle biti prisiljene poštivati ljudska prava u područjima u kojima posluju.

Dvojica predstavnika tvrtke, Ian Lundin i Alex Schneiter, suočeni su sa suđenjem zbog navodnog suučesništva u ratnim zločinima tijekom poslovanja njihove tvrtke u tadašnjem južnom dijelu države Sudanu 1999. i 2003. godine. Godine 2011. južni dio Sudana u kojem su se navodno dogodila kršenja ljudskih prava postao je neovisna republika Južni Sudan. Švedski tužitelji također traže da se od tvrtke zaplijeni 152,2 milijuna dolara, što se procjenjuje na vrijednost dobiti ostvarene prodajom Lundinova poslovanja u južnom Sudanu 2003. godine.

Istrage koje su dovele do ovih optužbi započele su 2010. nakon izvješća PAX-a, nizozemske nevladine organizacije, koja je bivša provedbena agencija za Europsku koaliciju za naftu u Sudanu (ECOS), o Lundinovim aktivnostima u regiji. U izvješću pod naslovom Neplaćeni dug navodi se da su članovi Lundin konzorcija, uključujući OMV AG (Austrija) i Petronas (Malezija), mogli biti umiješani u počinjenje međunarodnih zločina u Sudanu između 1999. i 2003., što je pomoglo u poticanju razornog rata u toj zemlji.

'Izvješće je zaključilo da su Lundin i njegovi poslovni partneri možda bili suučesnici u međunarodnim zločinima jer su potpisali ugovor s Vladom Sudana o eksploataciji nafte u području koje nije bilo pod kontrolom Vlade, a koja je rutinski činila ratne zločine, također u kontekstu osiguravanja naftnih operacija', rekao je Egbert Wesselink, glavni autor izvješća, svjetskim medijima. 'Kada se to doista dogodilo, tvrtka je ipak nastavila tražiti sigurnosne intervencije, koje su doista uvijek bile kriminalne prirode. Izvješće je također pozvalo vladu Švedske da otvori istragu', rekao je.

Wesselink sada kaže da je odluka o podizanju optužnice protiv naftnih direktora 'fantastična vijest'. 'To je prije svega fantastična vijest za mnoge žrtve zločina', rekao je. 'Također, međunarodnopravni značaj već postoji, ali će najviše ovisiti o postupku; u slučaju osuđujuće presude, suđenje će postaviti nove i više međunarodne standarde za poslovno ponašanje u nasilnim i drugim visokorizičnim uvjetima', rekao je Wesselink. Ako optuženi konačno budu optuženi, to bi žrtvama vratilo osjećaj pravde. Žrtve kršenja ljudskih prava imaju pravo na pravni lijek i odštetu, točnije, istinu, priznanje, isprike, pristup pravdi, kompenzaciju, reparaciju i/ili rehabilitaciju, te jamstva neponavljanja. To bi zajedno moglo omogućiti pomirenje na dulji rok, kao dio međugeneracijske pomirbe. Nema mira bez pravde, nema pomirenja izvan istine, nema oprosta bez pokajanja.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.