Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder nominiran je u ruskoj vladi za neizvršnog člana odbora ruskog energetskog diva Rosnjefta, tvrtke kojom većinski upravlja ruska vlada. Schröder bi se postavio u novi sastav direktora koji je povećan s devet na jedanaest osoba, a njegovo je ime jedno od sedam predstavljenih u dekretu koji potpisuje ruski premijer Dmitrij Medvjedev. Rosnjeft je svjetska najveća tvrtka za trgovinu naftnim proizvodima i na čelu mu je Igor Sečin, bliski suradnik predsjednika Vladimira Putina, koji je bio zamjenik premijera do 2012. godine. U posljednje vrijeme Rosnjeft pati uslijed sankcija Zapada koje su uslijedile nakon ruske aneksije Krima, a Schröder se javno protivio sankcijama, uključujući one usmjerene prema Rosnjeftu. S obzirom da je još 2004. Rosnjeft preuzeo imovinu bivše naftne tvrtke Jukos, prošle je godine postao 51. najvećom tvrtkom na svijetu, s preko 60 milijardi dolara prodajne zarade.
Tako je tijekom konvencije njemačkih Socijaldemokrata (SPD), održane u lipnju ove godine, Schröder izjavio da nije protuamerički nastrojen, ali da je potrebno otvoreno i snažno kritizirati sve što se događa u Sjedinjenim Državama. Iako nema nikakve dužnosti u stranci, ipak je Schröder ostao cijenjen među brojnim njemačkim socijaldemokratima i šire. Pod njegovim kancelarskim mandatom Njemačka je stvorila dobre odnose s Rusijom, a među glavnim inicijativama koje je pokrenuo jest i izgradnja Sjevernog toka, kojega je potpisao s Putinom u svojim posljednjim danima kao premijer u rujnu 2005., kratko prije nego li ga je naslijedila Angela Merkel.
Na saboru u Dortmundu Schröder je podržao napore socijaldemokrata pred nadolazećim parlamentarnim izborima u Njemačkoj. Kada je početkom godine preuzeo stranku, Martin Schulz je iskazao mogućnost povratka reformi u njemačkom sustavu socijalne pomoći koju je Schröder uveo kroz Agendu 2010, vjerojatno i kao pokušaj približavanja Schröderovim pobornicima u stranci. Naime, Schröder je podržavao Schulzovog prethodnika Sigmara Gabriela, a naročito je bio primijećen izostanak bivšeg kancelara tijekom Schulzovog službenog preuzimanja stranke u Berlinu ovoga ožujka. Dugogodišnji europarlamentarac je stoga prestao kritizirati Agendu 2010. i pokušao stvoriti priliku za pomirbu, a Schröderov dolazak u Dortmund je pokazatelj mogućnosti njegovog utjecaja na buduću njemačku politiku ako SPD osvoji izbore.
Odmah po napuštanju premijerske pozicije, gdje je bio sedam godina, Schröder je započeo karijeru poduzetnika u Rusiji kao čelnik odbora Sjevernog toka. U toj ulozi je nadzirao implementaciju projekta izravnog povezivanja Rusije i Njemačke u dotoku prirodnog plina preko Baltičkog mora. Ova nominacija dolazi kao nagrada za njegovu poslovnu karijeru u Rusiji. Tvrtka Nord Stream AG je dio Gazproma, vodećeg svjetskog proizvođača plina koji ima monopol na izvoz plina iz Rusije. Iako tehnički privatna, i ova tvrtka je zapravo u rukama ruske vlade. Nastavak i pojačavanje sankcija protiv Rusije je stoga važan čimbenik u Schröderovoj budućoj karijeri.
No, Schröder nije jedini koji uviđa svu glupost sankcija protiv Rusije. I njemačka ministrica gospodarstva Brigitte Zypries je optužila Sjedinjene Države za kršenje međunarodnog prava jer američki krug sankcija neizravno šteti europskim tvrtkama. Njemačkim medijima je potvrdila da Amerikanci ne smiju kazniti njemačke tvrtke stoga što posluju s drugim državama. Sva ta njemačka upozorenja su učinkovito ignorirana u američkoj zakonodavnoj kući. Zakon o sankcijama Doma zastupnika uključuje i sankcije za poduzetnike koji pomažu Moskvi u izgradnji plinovoda i naftovoda te u cjelokupnom energetskom izvozu. Teoretski to znači da bi se europske energetske kompanije mogle suočiti s velikim novčanim kaznama i blokadama ako održe svoje veze s ruskim partnerima, iako Europa prije svega ovisi o ruskim energetskim izvorima.
Nijemci posebno brinu zbog Sjevernog toka 2, plinovoda koji bi uz postojeći Sjeverni tok 1 dodatno izvozio ruski prirodni plin preko Baltika u Njemačku. Osim Gazproma, u ovom golemom projektu sudjeluju i brojne europske energetske tvrtke, među kojima i njemački Wintershall i austrijski ÖMV. Rosnjeft, s druge strane, također ima međunarodne dioničare, a 20 posto tvrtke je u vlasništvu British Petroleuma (BP). Stoga su Nijemci već pozvali Europsku uniju na protumjere protiv posljednjih sankcija Washingtona, te je Europa navodno spremna na kratkoročne mjere odmazde protiv Amerikanaca.
Bruxelles je, međutim, ostao tih u tim trgovačkim ratovima. Oglasila se i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je pozvala eurošefove na brzu i jaku akciju protiv Washingtona. U Moskvi je vlada naredila Sjedinjenim Državama smanjivanje diplomatskog osoblja u Rusiji za 60 posto, što je iznimno mudar diplomatski korak. Naime, iako će smanjivanje utjecati na sposobnost rada američkog veleposlanstva i konzularnih odjela, politički to nije snažna poruka kao izbacivanje američkih diplomata. Time je Putin pokazao odlučnost, ali nije zatvorio vrata osobnom dogovoru s predsjednikom Donaldom Trumpom.
Tako se Njemačka našla ujedinjenom unatoč stranačkim razlikama, Schröderovim profitima i nadolazećim izborima. Schröder je prošle godine postao menadžer Sjevernog toka 2. Kada je krenuo u te infrastrukturne projekte, mnogi njemački političari su ga pozivali na ispitivanje savjesti jer je to komercijalni projekt kojega je zagovarao dok je bio na vlasti da bi odmah po odlasku iz Berlina sjeo u direktorsku stolicu istih tih projekata. Schröder je uporno negirao da je učinio išta loše. Sada se našao u nezgodnoj situaciji jer sankcije pogađaju i Rosnjeft, ali i samog Sečina koji je dobio zabranu putovanja i zamrznuta mu je imovina u Sjedinjenim Državama. Prema tim pravilima, hoće li Washington biti toliko drzak da ujedno nametne osobne sankcije Schröderu kao i drugim nominiranim direktorima – upravljaču Sjevernog toka Matthiasu Warnigu, bivšem članu izvršnog odbora ExxonMobila Donaldu Humphreysu i bivšem ruskom zamjeniku ministra financija Olegu Vjuginu?
Americi skloni mediji žestoko su optužili Schröderovu nominaciju, prozvavši bivše čelnike zapadnih vlada za nemoralnost kada stupe u radni odnos s autoritarnim režimima, čime podcjenjuju liberalnu demokraciju gdje su služili kao premijeri i predsjednici. Tako se optužuje Schröder za najgoru prodaju zapadnog političara autoritarizmu, te Tony Blair za prodaju srednjoazijskim diktatorima. Poseban se uteg stavlja Nijemcima kao europske najjače gospodarske sile, ali i države gdje bivši visoki dužnosnici pronalaze atraktivna mjesta u drugim državama, mahom obilježenih neliberalnom demokracijom.
Tako se ukazuje i na bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa koji je preuzeo upravljanje njemačkim ogrankom lanca turske modne kuće Yargici. Takvi mediji, koji zasigurno neće ukazati na autoritarnost američke vlasti i rušenje svakog traga demokratskog razvoja u Sjedinjenim Državama, smatraju da bi svaki njemački kancelar i predsjednik morao potpisati pravnu deklaraciju kako nikada neće raditi ni za jednu tvrtku ili stranu vladu. Zauzvrat bi im se njemačka država mogla zahvaliti povećanom mirovinom. Danas bivši njemački predsjednici dobivaju oko dvjesto tisuća eura godišnje, a kancelari manje. Schröder dobiva mirovinu od oko stotinu tisuća eura godišnje.
Unatoč malim mogućnostima utjecaja na tijek njemačkih izbora, Schröderovo pojavljivanje u Dortmundu i sada nominacija za Rosnjeft daju istovremeno jedinstvo protiv sankcija, ali i mogućnost stvaranja jakog stava protiv Merkelove. SPD-ovci naglašavaju da je njihova stranka, pod Schröderom, već stala protiv Sjedinjenih Država za vrijeme invazije na Irak. No, teško je očekivati široku potporu SPD-a dobrim odnosima s Rusijom. Zapravo, puno glasniji protiv sankcija su partneri Merkel. Predsjednik sestrinske stranke demokršćana u Bavarskoj CSU- Horst Seehofer zahtijeva kraj sankcija do konca ove godine kao i povratak Rusije u G8. Čelnik Slobodnih demokrata (liberala) Christian Lindner je savjetovao da se aneksija Krima smatra stalnim privremenim rješenjem, odnosno da se ne prizna, ali da se prihvati kao činjenica. SPD-ovi čelnici smatraju Rusiju europskim susjedom te da je poželjno imati dobre odnose, ali to je mlaki stav koji nema veze sa Schröderom i kojega ionako dijeli većina njemačkih građana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
