Odnosi između Saudijske Arabije i Irana raspali su se u svega nekoliko dana. Pogubljenje šijitskog klerika od strane Saudijske Arabije pokrenulo je lančanu reakciju - prvo su gnjevni iranski prosvjednici spalili saudijsku ambasadu u Teheranu da bi zatim Saudijska Arabija prekinula sve diplomatske, ali i trgovinske, odnose s Iranom.
Uskoro je krenulo i svrstavanje arapskih zemalja na stranu Saudijske Arabije pa su tako do sada već Bahrain, Sudan i Kuvajt prekinuli sve odnose s Iranom.
Sudeći prema razvoju situacije ovo je eskalacija u tijeku, odnosno nije se još desilo sve što se treba desiti. Do koje mjere će situacija eskalirati? Tek ćemo vidjeti, ali kako stvari sada stoje, tenzije rastu i to na prostoru koji je ključan za međunarodno tržište nafte. Kako će se stoga ova kriza odraziti na cijenu nafte i samim time na globalnu ekonomiju?
Saudijska Arabija i Iran su dvije najveće sile OPEC-a i njihov sraz, koji traje već godinama, već je zapalio niz zemalja regije, na prostoru Bliskog istoka i Afrike. Diplomati od Washingtona, Moskve do Pekinga pozorno prate što će se desiti i je li na pomolu kakav veliki bliskoistočni rat.
Drugim riječima, kriza je poprilična, no u isto vrijeme događa se nešto čudno - cijene nafte, umjesto da rastu, i dalje padaju. Kako je to moguće? Situacija postaje još i čudnija ako uzmemo u obzir da će saudijsko smaknuće Nimra možda i najviše pogoditi istočni dio Saudijske Arabije, prostor na kojem većinom žive saudijski šijiti, a to je također i prostor gdje se nalaze najveće saudijske zalihe nafte.
Bilo bi za očekivati da će panika od početka ovog tjedna rasti zbog straha da bi na prostoru istočne Saudijske Arabije sada mogli buknuti nemiri i time ugroziti proizvodnju nafte.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
