Odnosi između Saudijske Arabije i Irana raspali su se u svega nekoliko dana. Pogubljenje šijitskog klerika od strane Saudijske Arabije pokrenulo je lančanu reakciju - prvo su gnjevni iranski prosvjednici spalili saudijsku ambasadu u Teheranu da bi zatim Saudijska Arabija prekinula sve diplomatske, ali i trgovinske, odnose s Iranom.
Uskoro je krenulo i svrstavanje arapskih zemalja na stranu Saudijske Arabije pa su tako do sada već Bahrain, Sudan i Kuvajt prekinuli sve odnose s Iranom.
Sudeći prema razvoju situacije ovo je eskalacija u tijeku, odnosno nije se još desilo sve što se treba desiti. Do koje mjere će situacija eskalirati? Tek ćemo vidjeti, ali kako stvari sada stoje, tenzije rastu i to na prostoru koji je ključan za međunarodno tržište nafte. Kako će se stoga ova kriza odraziti na cijenu nafte i samim time na globalnu ekonomiju?
Saudijska Arabija i Iran su dvije najveće sile OPEC-a i njihov sraz, koji traje već godinama, već je zapalio niz zemalja regije, na prostoru Bliskog istoka i Afrike. Diplomati od Washingtona, Moskve do Pekinga pozorno prate što će se desiti i je li na pomolu kakav veliki bliskoistočni rat.
Drugim riječima, kriza je poprilična, no u isto vrijeme događa se nešto čudno - cijene nafte, umjesto da rastu, i dalje padaju. Kako je to moguće? Situacija postaje još i čudnija ako uzmemo u obzir da će saudijsko smaknuće Nimra možda i najviše pogoditi istočni dio Saudijske Arabije, prostor na kojem većinom žive saudijski šijiti, a to je također i prostor gdje se nalaze najveće saudijske zalihe nafte.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
