S one strane Schengena: Čemu se mogu nadati Hrvatska, Bugarska i Rumunjska?

U godišnjem izvješću Europske Komisije njezin predsjednik Jean-Claude Juncker govorio je pozitivno o proširenju područja Schengenske unije na Rumunjsku i Bugarsku. Tom je prilikom pozvao na trenutačno proširenje Schengena na ove dvije zemlje. Brojne druge članice, kao i europski mediji, kritiziraju takvu odluku, a rumunjski i bugarski komentatori imaju malo nade u pomak granica. Ugovor o Schengenu napravljen je 1985. koji je vodio ukidanju stalnih graničnih provjera. Od današnjih 28 zemalja članica izvan granica Schengena su Velika Britanija, Irska, Cipar, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.

Ulazak Rumunjske i Bugarske u područje Schengena 'uništilo' bi tri granice (grčko-bugarsku, bugarsko-rumunjsku i rumunjsko-mađarsku) te bi otvorili put migranata iz Grčke prema Austriji. Beč, koji izravno ulaže deset milijardi eura u Rumunjsku i drži najveću banku u zemlji BCR te kompaniju Petrom, opire se rumunjskom ulasku u Schengen. Kako je moguće da Austrijanci sabotiraju vlastiti interes? Niti 24 sata nakon Junckerovoga govora o brzom prihvaćanju Rumunjske i Bugarske u Schengen, austrijski premijer Christian Kern i ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz izrazili su svoje odbijanje takvog plana i suprotstavili se predsjedniku Europske Komisije. Juncker je spomenuo u tom govoru i Hrvatsku i potrebu njezinog ulaska u prostor Schengena čim dostigne tehničke sposobnosti. Ukoliko želimo euro koji će ujediniti, a ne podijeliti kontinent, onda ne može biti samo valuta odabranih zemalja – eur...