U godišnjem izvješću Europske Komisije njezin predsjednik Jean-Claude Juncker govorio je pozitivno o proširenju područja Schengenske unije na Rumunjsku i Bugarsku. Tom je prilikom pozvao na trenutačno proširenje Schengena na ove dvije zemlje. Brojne druge članice, kao i europski mediji, kritiziraju takvu odluku, a rumunjski i bugarski komentatori imaju malo nade u pomak granica. Ugovor o Schengenu napravljen je 1985. koji je vodio ukidanju stalnih graničnih provjera. Od današnjih 28 zemalja članica izvan granica Schengena su Velika Britanija, Irska, Cipar, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.
Ulazak Rumunjske i Bugarske u područje Schengena 'uništilo' bi tri granice (grčko-bugarsku, bugarsko-rumunjsku i rumunjsko-mađarsku) te bi otvorili put migranata iz Grčke prema Austriji. Beč, koji izravno ulaže deset milijardi eura u Rumunjsku i drži najveću banku u zemlji BCR te kompaniju Petrom, opire se rumunjskom ulasku u Schengen. Kako je moguće da Austrijanci sabotiraju vlastiti interes? Niti 24 sata nakon Junckerovoga govora o brzom prihvaćanju Rumunjske i Bugarske u Schengen, austrijski premijer Christian Kern i ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz izrazili su svoje odbijanje takvog plana i suprotstavili se predsjedniku Europske Komisije. Juncker je spomenuo u tom govoru i Hrvatsku i potrebu njezinog ulaska u prostor Schengena čim dostigne tehničke sposobnosti. Ukoliko želimo euro koji će ujediniti, a ne podijeliti kontinent, onda ne može biti samo valuta odabranih zemalja – euro bi trebao biti jedna valuta cijele Europske Unije, govori Juncker. No, austrijsko političko vodstvo upozorava da se Schengen ne smije širiti na Rumunjsku i Bugarsku sve dok se ne riješe pitanja varanja na porezima i outsourcinga u istočnoeuropske tvrtke kako bi se smanjili troškovi.
Austrijanci govore da je eurozona i Schengen otvoren svima koji ispune kriterije, te da Europa mora izbjeći situacije kao one u Grčkoj. Ovaj potez smatraju proširenjem problema, a ne dobrobiti u europskoj suradnji, te da se ideja nije do kraja promislila. I tu se vidi koliko je nestabilna pozicija Europske Komisije pred mišljenjem nacionalnih država. U vidu rumunjskog ulaska u Schengen, Komisija i Europski parlament su godinama ponavljali da je Bukurešt spreman ispuniti sve uvjete ulaska. Ipak, Rumunjska je i nakon deset godina članstva u Uniji i dalje izvan Schengenskog područja. Austrijski vođe upozoravaju da se time bore protiv fiskalnih prijevara svojih poduzetnika i njihovog odlaska u istočnoeuropske tvrtke gdje je manja cijena rada, kao i da Rumunjska i Bugarska zanemaruju razinu javnog duga. Ali to nije problem Bukurešta i Sofije, već Beča.
Podložnost Komisije vrlo istančanim željama 'starih' članica Europske Unije vidljivo je u brizi za Poljsku i Mađarsku, zemlje u kojima postoje veliki gospodarski interesi Francuske i Njemačke. One dobivaju veliku prolaznost, nemaju sankcija zbog odbijanja primanja migranata, greške im se opraštaju, ali kad se dotaknu Rumunjske, Bugarske i Hrvatske tada se govori o potrebi poštivanja ograničenja javnog duga. Rugala se sova sjenici: Rumunjska ima javni dug u iznosu manjem od 40 posto BDP-a, dok Austrija ima dug od 85 posto svog BDP-a! Rumunji čine oko jedan posto radne snage u Zapadnoj Europi, ali Austrija i dalje vidi probleme u širenju Schengena.
Razlog tome je čista percepcija. Austrija i Njemačka ne vide u Rumunjskoj ili Bugarskoj svog partnera. Unatoč velikom ulaganju austrijskih kompanija u rumunjsko tržište, Bukurešt nije partner u političkom dijalogu s Austrijom. Uz to, Austrija ima dvostruko veći BDP od Rumunjske, iako ima dvostruko manje stanovnika. A onaj koji ima gospodarsku moć obično nadzire i političku igru. U Europskoj uniji se svi drže osnovnog postulata da demokracije međusobno ne ratuju. Europska unija je sazdana kao trgovačko udruženje u kojemu demokracije pronalaze veću dobit suradnje i gospodarske razmjene nego u ratnom sukobu. Istovremeno, postoje oni jednaki i oni jednakiji u toj utakmici. U Beču je poznat nedostatak rumunjske političke pozicije koja bi mijenjala uvjerenja za istočni dio Balkanskog poluotoka.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.