X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Ruski odnos ljubavi i mržnje prema Staljinu

PIŠE:
Objavljeno:

Cijenjena ruska agencija za ispitivanje javnog mnijenja Levada još jednom je provela istraživanje o najznačajnijim osobama u ruskoj povijesti, a najviše je glasova (38 posto) dobio negdašnji sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili Staljin, dok je drugi po jačini slavni ruski književnik Aleksandar Puškin (34 posto). Zapravo, posljednjih godina sve su popularnije sovjetske ličnosti u Rusiji, a Staljin redovito dobiva velik broj glasova. U Rusiji, ali još više u svijetu, ovaj rezultat je izazvao nelagodu jer nije lako shvatiti kako Rusi mogu odmah oprostiti i prihvatiti tiranina koji je stvorio sustav strahovlade i ubio milijune svojih građana. Razvila se i rasprava da li je anketa bila namještena, jer je postavljeno pitanje bilo: 'Tko je najznačajnija osoba svih vremena i od svih naroda', a u narodnoj predaji je ostalo imenovanje Staljina kao 'najvećeg vođe svih vremena i svih naroda', što je bio standard tijekom njegove vlasti.

Ako se izuzmemo od te poveznice, Staljin i dalje dobiva velik broj glasova. Prema jednom drugom ispitivanju Levade, broj Rusa koji cijene, dive se ili vole Staljina popeo se s 37 posto u ožujku 2016. na 46 posto početkom 2017. Kad bi naši političari doživjeli porast od devet posto u manje od jedne godine, slavili bi noć i dan. Zanimljivo je također uvidjeti pad okrivljavanja Staljina za pretjeran broj žrtava u Drugom svjetskom ratu, za što ga odgovornim drži samo 12 posto građana, što je pad od 18 posto 2011. i 34 posto 1997. Takve brojke se čine nelogičnima jer zašto bi toliko ljudi nastavilo štovati diktatora koji je bio iznad zakona i doslovce potpisao smrtne kazne tisućama svojih vlastitih ljudi. Dodatno valja sagledati koliko Rusa promatra ideju represije i kako ju vide. Naime, broj Rusa koji smatraju da je represija kriminalno djelo spustio se s 51 posto 2012. na 39 posto 2017. Istovremeno, isto je istraživanje pokazalo da 49 posto ruskih građana vjeruje kako ništa ne može opravdati ljudske žrtve tijekom Staljinove strahovlade.

Podatci su tako proturječni i zbunjujući, ali postaju jasniji kada se usklade s ruskim političkim vrijednostima. Rusija u svojoj političkoj kulturi odbacuje ideju postojanja univerzalnih ljudskih prava ili univerzalne liberalne demokracije. Cijeni se moć i upravo zato Staljin dobiva toliko simpatija. Moć, a ne politika, stvaraju vidljiv i jasan proces donošenja odluka. Rusi u svojoj političkoj kulturi odbacuju apstraktnost, već koriste logiku moćnog vladara. Ako vlastitom narodu netko može učiniti jaku vlast ili vlada nad njima tiranski, što tek može napraviti neprijateljima? U kontekstu Drugog svjetskog rata mnogi Rusi su upravo ukazivali na takav kolektivan stav. Istina, Staljin i njegov sustav jesu tlačili vlastito stanovništvo, ali su ujedno porazili nacističko čisto zlo. Osim briljantnih vojnih taktika i političkog odlučivanja, Staljin je imao još jednu prednost pred ostalim saveznicima, a osobito Europljanima. Naime, upravo zbog manjka uvjerenja u univerzalne vrijednosti, jačina Rusije je stasala na žrtvama koje je Rusija dala tijekom ratova.

Iako je ideja o promjeni ruske kulturne politike danas prenaglašena, ipak dio utjecaja na građane ima i ruska vlast koja pokušava promicati pozitivan pogled na rusku povijest u 20. stoljeću. Postoje konkretni vladini projekti koji ciljaju alternativnom proučavanju Staljinove ličnosti. Nakon što je Staljin komemoriran bistom u središnjoj dvorani Moskovske državne pravosudne akademije, brojni pravnici su postavili pitanja oko tog poteza, a u nedavnom intervjuu s Oliverom Stoneom, ruski predsjednik Vladimir Putin je govorio protiv demoniziranja Staljina, nazvavši to napadom na Rusiju. Ruska javnost ima velikog povjerenja u vladu i vjeruje u pravednost odlučivanja, ali osjećaji za Staljina su očigledno istiniti zbog niza drugih čimbenika. Kod svih njih najveća je poteškoća što se Staljin i drugi sovjetski lideri promatraju sa stava heroja umjesto da se stvori slika u političkom smislu. Nije potrebno da se Rusi odreknu svog poštivanja heroja Drugog svjetskog rata ili moći koju projicira Staljin, ali je ujedno potrebno prihvatiti da je bio tlačitelj i da je skrivio na tisuće ubojstava.

Sve to ukazuje na poseban oblik ruskog svjetonazora. Kad se propitiva rusko javno mnijenje u pojedinim poljima, kao što je obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo i slično, često će ruski čelnici dobiti malo pozitivnih glasova. Ali uzeto sveobuhvatno, isti čelnici su iznimno popularni. Tako je istraživački centar Pew proučavao Putinove rejtinge u specifičnim pitanjima, od vanjskopolitičke taktike spram Ukrajine do gospodarstva, te je u gotovo svakom polju dobio 12 do 20 posto manje glasova nego prije dvije godine. Istovremeno, sveobuhvatna potpora Putinu drži se stalno na 87 posto (Levada procjenjuje na 82 posto). Zašto je tomu tako? Putin, u očima Rusa, nije političar. On je državnik, osoba koja posjeduje moć, iako u nekim stvarima nema potporu svojih građana koji ga izravno zbog toga terete. Osobito je to vidljivo u 67 posto Rusa koji smatraju da je Putin u potpunosti ili velikim dijelom odgovoran za široku korupciju u zemlji, a čak 58 posto podupire prosvjede protiv korupcije kao što je nedavna demonstracija Alekseja Navalnija. Podjednako, većina Rusa istovremeno u Staljinu vide okrutnog tiranina koji je ubio milijune i mudrog državnika koji je uveo Sovjetski Savez u blagostanje.

Njegov herojski status pojedini ruski sociolozi sagledavaju s aspekta staljinističkog mita odnosno svjesnog zanemarivanja povijesne ličnosti. Razlog tome djelomično se nalazi u bolnom sjećanju i nevjerojatnom represivnom prirodom njegovog totalitarnog režima, ispunjenog masovnim ubojstvima, gulazima, deportacijama cijelih naroda. To sjećanje terora vodilo je odmah nakon Staljinove smrti micanju njegovih spomenika, bisti i muzeja, a amnezija je bila najbolji odgovor za mnoge koji se nisu htjeli suočiti s prošlošću. To je osobito vidljivo kroz rusko Memorijalno povijesno društvo u kojima se najviše pažnje pridaje žrtvama političke represije, a ne samom Staljinu. Počast žrtvama je osobito pokrenuo predsjednik Dmitrij Medvedev 2011. ali i taj potez nije bio destaljinistički, već je vođen potrebom organiziranog nacionalnog sjećanja na žrtve političke represije. To je napravio i zbog određenog straha mnogih Rusa zbog čega se oživljavaju sovjetski simboli u Rusiji od 2000. naovamo. Najjasniji pokazatelj toga bila je Putinova odluka ponovnog uvođenja sovjetske nacionalne himne kao ruske državne himne, ali s promijenjenim riječima. Ujedno se nižu mnoge druge Putinove čini, poput jasne obrane pakta Molotov-Ribbentrop o nenapadanju i odluci komadanja Poljske u Drugom svjetskom ratu.

Ali i ti povratci u sovjetsko doba ne moraju biti ideološki. Putin je klasičan izdanak sedamdesetih i osamdesetih, kada je Leonid Brežnjev definitivno zapečatio marš prema komunizmu pod marksističkom egidom, da bi pozvao na ostvarivanje razvojnog socijalizma, odnosno održavanja statusa quo i moći elite. U to vrijeme je došlo doista do osnovice gospodarskog razvoja Sovjetskog Saveza, a propast SSSR-a je u tom smislu doista 'najveća geopolitička katastrofa' 20. stoljeća kako ju je opisao Putin. Njegovi razlozi za to su u osnovici točni: obitelji su iznenada podijeljene granicama i nasilno su zemlje survane u siromaštvo i kriminal, ali te posljedice su znatno prešućene na Zapadu. Putin je taj stav komentirao ovako: 'Tko god ne žali za propasti Sovjetskog Saveza nema srca. Ali tko god priželjkuje njegov povratak nema glave'.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.