Ruska plinska unija centralne Azije i zašto se Turkmenistan boji da će morati postati član

Dok traje rat u Ukrajini Moskva mora voditi delikatan diplomatski ples sa zemljama bivšeg SSSR-a, odnosno onima gdje još uvijek ima utjecaja, a to se primarno odnosi na zemlje centralne Azije (ne računajući Bjelorusiju). Centralnoazijske zemlje koje su nekoć s Rusijom bile dio Sovjetskog Saveza, tzv. "stanovi", zauzeli su uvelike neutralni stav prema događanjima u Ukrajini, koja je također nekoć bila jedna od republika SSSR-a.

Moskvi bi svakako dobro došla snažnija politička potpora, poput one iz Minska, no čini se da je jedino Aleksandar Lukašenko spreman ići tako daleko - a neki će reći da je to zato jer ni nema puno izbora. Azijske bivše sovjetske republike promatraju rat u Ukrajini s velikom pozornošću te se ne žele dovesti u situaciju da se na njih gleda kao na ruske saveznike, za slučaj da rat u Ukrajini završi loše po Moskvu.

Prisjetimo se slučaja Kazahstana - tamo se dogodila pobuna protiv predsjednika Kasim-Jomarta Tokajeva početkom 2022., otprilike mjesec dana prije ruske invazije na Ukrajinu. Pobuna je brzo ugušena i to uz pomoć ruskih snaga koje su stigle u Kazahstan na poziv Tokajeva zajedničkom sigurnosnom bloku CSTO. No, nakon ruskog napada na Ukrajinu iz Kazahstana su brzo dali do znanja da ne žele imati nikakve veze s time, a smetaju ih i pokušaji regrutacije kazahstanskih državljana u ruske snage (unatoč tome online oglasi za to i dalje se pojavljuju u Kazahstanu).

U fokusu je sad još jedna bivša centralnoazijske članica SSSR-a, ona o kojoj obično čujemo najmanje - Turkmenistan. Naime, tijekom vikenda iz Turkmenistana su upozorili Rusiju da "ne pokušava širiti svoj utjecaj" nad plinovodom Centralna Azija-Kina (poznat i pod nazivom Turkmenistan-Kina. Otkud uopće takva izjava? Ista dolazi nakon što su iz Moskve poručili da bi još zemalja moglo pristupiti "plinskoj uniji". Očito je da se Turkmenistan prepoznao u toj izjavi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.