Najveći izvoznik nafte na svijetu, Saudijska Arabija, imati će - prema njihovim prognozama - u 2015. godini deficit u budžetu od 39 milijardi USD. Izgleda kako niska cijena nafte počinje pogađati i glavnog aktera koji i pridonosi ovako niskim cijenama.
Naime, Saudijska Arabija odlučila je ne smanjivati svoju proizvodnju što dovodi, zbog zasićenost tržišta, do sve većeg pada cijene nafte. Mnogi spekuliraju kako Saudijska Arabija to čini iz političkih razloga jer niska cijena nafte naročito pogađa ekonomije Rusije i Irana (opširnije o temi: Rušenje tržišta nafte kao poluga za dirigiranje povijesti: Kako Saudijska Arabija koristi svoju ogromnu moć za mijenjanje i kažnjavanje svijeta).
No, ni Saudijska Arabija nije imuna na proces kojeg sama stvara - niska cijena nafte već počinje stvarati pritisak na njihove financije. Sada se Rijad suočava s najvećim deficitom u povijesti.
Iz saudijskog ministarstva financija ističu kako će zemlja pokušati uštedjeti novac rezanjem plaća i drugim mjerama štednje. Takav potez mogao bi poprilično razljutiti mlade Saudijce koji se već sada sve teže nose s troškovima života.
Naime, bitno je spomenuti kako u Saudijskoj Arabiji čak dvije trećine stanovništva radi za državu.
Ovo je još jedan pokazatelj kako je saudijska odluka o maksimalnoj proizvodnji nafte, koja se trenutačno proizvodi u kapacitetu od 30 milijuna barela dnevno, ipak politička. No, pitanje je do kada će Rijad ugrožavati i sam sebe (nezadovoljnom mladom populacijom) zbog političkih interesa koji možda i nisu njihovi (neki smatraju kako je Washington od Rijada tražio da se poveća proizvodnja kako bi se naštetilo Rusiji, vidi: Osovina Rijad-Washington našla je rusku slabu točku i udara joj "artiljerijski" na ekonomiju).
Cijena nafte je tijekom ljeta pala za 50%, no iz Saudijske Arabije poručuju kako neće smanjiti proizvodnju, čak i ako cijena nastaviti padati. Prošlog tjedna njihov ministar nafte, Ali Al-Naimi rekao je kako se proizvodnja "neće smanjivati čak i ako cijena padne na 20 USD po barelu". Očekuje se kako će saudijski prihodi iduće godine pasti za 30%
Na vlasti u Saudijskoj Arabiji već devet godina je kralj Abdullah (90), 6. saudijski kralj, koji je sve do sada vodio politiku skupljanja novca za podizanje plaća, izgradnju cesta, industrijskih centara i zračnih luka. Sve ovo je ujedno imalo i cilj držati političke nemire pod kontrolom. No, cijena nafte je u prosjeku bila iznad 107 USD po barelu do kraja 2011. Danas se s naftom trguje po gotovo dvostruko manjoj cijeni, uvelike zahvaljujući Saudijskoj Arabiji.
Riječ je o sličnoj politici koju je vodio i njegov prethodnik, kralj Fahd, s time da je Fahd imao donekle drugačiju vanjsku politiku, primjerice bio je u relativno dobrim odnosima s tadašnjim sirijskim predsjednikom Hafezom al-Assadom i egipatskim predsjednikom Mubarakom, dok je Abdullah jedan od najvećih neprijatelja sirijskih vlasti. No, kao i Abdullah danas, Fahd je također bio iznimno blizak saveznik SAD-a, jednom prilikom je čak izjavio: "Nakon Allaha, možemo računati na SAD".
Unatoč činjenici da Saudijska Arabija dobar dio svog novca troši na isplaćivanje plaća, nezaposlenost mladih i dalje je velik problem, ali i potencijalni faktor nestabilnosti u bogatoj kraljevini. Prema zadnjim dostupnim podacima MMF-a, nezaposlenost mladih u Saudijskoj Arabiji iznosi oko 30%.
Saudijska Arabija, kao i druge naftne monarhije Zaljeva, imaju znatne zalihe koje bi im trebale pomoći da prebrode periode niske cijene nafte, no i unatoč tome mogli bi se naći u problemima.
Glavni ekonomist iz organizacije Moody’s Investors Service, Lucio Vinhas de Souza, komentirao je: "Imati će smanjenje fiskalnih prihoda koji je znatno ovisan o energetskom sektoru, a to će se odraziti na prihode od izvoza".
Unatoč bogatstvu u Saudijskoj Arabiji postoje znatne razlike između bogatih i siromašnih, a aktualna politika - ukoliko ne dođe do masovnog zapošljavanja u privatnom sektoru, što se ne očekuje - dovesti će do sigurnog povećanja nezaposlenosti među mladim ljudima.
Većina stanovnika kraljevine su mladi ljudi, a isti teško mogu danas pronaći dom koji si mogu priuštiti.
Sjetimo se što se dogodilo u jeku masovnih prosvjeda pod kolektivnim nazivom "Arapsko proljeće" 2011. Nedugo nakon eskalacije prosvjeda u Tunisu i Egiptu krenuli su i prosvjedi u Saudijskoj Arabiji. Što je tada učinio kralj Abdullah? Upravo ono što se moglo i očekivati - "izvukao" je 120 milijardi USD iz državne blagajne te obećao otvoriti nova radna mjesta izgradnjom i pokretanjem niza novih projekata, a plaće u javnom sektoru odmah su se podigle. Drugim riječima, kralj je kupio mir u svojoj kraljevini, ali takav mir uvijek je kratkog roka jer novac nipošto nije riješio uzroke zbog kojih je inicijalno i došlo do prosvjeda.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
