X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Rumunjska: od siromaštva do jedne od najbrže rastućih ekonomija Europe

PIŠE:
Objavljeno:

Duljina liste zemalja koje su na početku post socijalističke tranzicije bile iza Hrvatske, a onda su je sustigle ili prestigle, sada je već toliko duga da je malo tko i ostao iza. Jedna od tih država je svakako i Rumunjska koja je po životnom standardu malo po malo dostigla, a onda i prestigla Hrvatsku.

Kako je sve počelo i kako je jedna od najzaostalijih država Europe konačno ekonomski "prodisala". Nakon godina slabog rasta, rumunjska je vlada odlučila preispitati svoju poreznu politiku. Krajem 2015. godine, PDV je smanjen sa 24 na 20 posto, smanjen je porez na dohodak po odbitku, a smanjeni su i odbici od poreza na dobit firmama. Promjene su urodile plodom i to mnogo brže nego što se očekivalo. U prvom tromjesečju 2016., Rumunjska je zabilježila rast od 4,3 posto u odnosu na godinu prije. Analitičari su očekivali rast od 3,9 posto. Ta je romanska zemlja stoga postala jednom od najbrže rastućih ekonomija među zemljama EU. Dotična je država zabilježila i još jedan veliki rast, možda i najvažniji., a to je znatno smanjenje stope nezaposlenosti, od 6,6 posto u 2016. na 4,6 posto na početku ove godine. Rumunjska i njena ekonomija stoga u svakom smislu rastu, a posebno se razvija informatičko-tehnološki sektor u Bukureštu koji bilježi izuzetan porast zadnjih godina. U Rumunjskoj su, zahvaljujući razumnim cijenama poslovanja, danas poslovnice nekih najboljih svjetskih tehnoloških firmi, kao što su Microsoft, IBM, Intel, Oracle, Adobe., itd. Cijene poslovanja su im daleko niže nego recimo u Londonu, iznajmljivanje je jeftinije za 84 posto. 

Kada je prije dvije godine Vijeće stranih ulagača, što predstavlja 125 multinacionalnih kompanija, objavilo da su u Rumunjsku uložili više od 35 milijardi eura, optimizam Rumunja je dodatno procvjetao. Do sredine prošle godine stranci su tako vodili čak 207.153 tvrtki u zemlji. Gotovo svaku četvrtu investiciju pokrenuli su Talijani, a Rumunjska je sa svojih gotovo 20 milijuna stanovnika nakon Irske zabilježila najveći rast BDP-a u Europskoj uniji. Rumunjska je tako zabilježila ekonomski rast daleko više od velike većine ostalih članica EU. Riječ je o najbržem rastu od 2008. godine, temeljenom na procvatu potrošnje zbog smanjenja poreznih opterećenja i povećanja plaća. Navikli na posvemašnju oskudicu kroz 43 godine Ceausescuove diktature i bolnu tranziciju, Rumunji su se posljednjih godina okrenuli novim tehnologijama u tolikoj mjeri da se Rumunjska danas smatra svojevrsnom novom Silicijskom dolinom. Valjalo je samo slijediti preporuke Vijeća stranih ulagača kroz tri ključne točke za uspjeh; izgradnju moderne infrastrukture, demografiju i ljudski kapital te javnu i pravnu učinkovitost. Dakle, rumunjsko sustizanje i prestizanje Hrvatske nije posljedica samo hrvatskog neuspjeha, već i činjenice da je ta država rasla brže od većine zemalja u regiji od 2000.-2017., uz posrnuće u doba zadnje ekonomske krize.

Segmenti ekonomskog rasta
Ekonomski rast najvećim se dijelom temeljio na osobnoj potrošnji. Iako to nije neobično za zemlju od gotovo 20 milijuna stanovnika postavlja se pitanje je li toliki rast bio pretjeran i koji su bili njegovi izvori. Investicije su pak imale manje važnu ulogu, osim u razdoblju 2006.-2009. godine kada su značajno doprinijele rastu i potom i padu BDP-a, što se može povezati sa snažnim priljevom i onda naglim zaustavljanjem inozemnih investicija. Neto izvoz je u gotovo cijelom promatranom razdoblju imao negativan doprinos stopi rasta BDP-a, što upućuje na snažnu uvoznu ovisnost rumunjskog gospodarstva.

Dakle, ta se država i prije i poslije krize oslonila na model rasta temeljen na domaćoj potražnji, a prema ekonomistima, radi se, naravno, o neuravnoteženom modelu rasta . Osobna potrošnja je dala najveći doprinos rastu BDP-a u razdoblju od 2004. do 2007. godine te u razdoblju nakon 2015.

Ovakva kretanja se velikim dijelom mogu objasniti diskrecijskim, izrazito pro-cikličkim mjerama fiskalne politike. Naime, tijekom 2004. i 2005. godine rumunjska vlada je značajno povećala plaće u javnom sektoru u nekoliko koraka pa su u 2005. godini plaće u tom sektoru bile 50 posto više u odnosu na godinu prije. Rumunjska je 2005. uvela flat tax sustav sa stopom od 16 posto, koja je zamijenila dotadašnji porez na dohodak s više razreda u rasponu od 18 posto do 40 posto te stopu poreza na dobit od 25 posto. Važnu ulogu je imao i ulazak u EU 2007. u razdoblju najvećeg europskog rasta. Zbog toga je udjel ukupnih investicija u BDP-u bio relativno velik u Rumunjskoj u cijelom promatranom razdoblju. Osim toga, Rumunjska je poznata kao zemlja koja ima jeftinu, ali kvalificiranu radnu snagu, zemlja koja je značajno poboljšala poslovnu klimu, ali se isto tako ne smije zaboraviti  da je rumunjsko tržište izrazito veliko i brzorastuće, što je također poticaj za strane investitore, zbog toga je udjel ukupnih investicija u BDP-u bio relativno velik u Rumunjskoj u cijelom promatranom razdoblju. Najvažniji sektori rumunjskoga gospodarstva su industrija (25,7 posto), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (20,2 posto) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (11,7  posto). U zemlje EU-a odlazi 75 posto rumunjskog izvoza (22 posto u Njemačku, 12 posto u Italiju te 7 posto u Francusku), a izvan EU-a 3 posto odlazi u Tursku, a 2 posto u Rusiju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.