U Vijeću za zaljevsku suradnju (GCC), regionalnom tijelu arabijskih petromonarhija, posljednjih se dana odlučivalo na temelju sumnji i govorkanja u kuloarima, a što je završilo ozbiljnim diplomatskim incidentima. Katarska novinska agencija je izvijestila da je katarski emir Šejh Tamim bin Hamad al-Tani rekao kako Doha uočava napetosti s vladom američkog predsjednika Donalda Trumpa i priznaje da je Iran islamski moćnik te da nema mudrosti u izgradnji neprijateljstva prema Iranu. Te riječi su izrečene u zrakoplovnoj bazi Al-Udeid u kojemu su smještene snage katarskog i američkog ratnog zrakoplovstva i koja ima zadaću obrane Katara od susjednih zemalja, iako one nikad nisu spomenute.
Katar je po tom pitanju teško shvatljiva zemlja. Emir tvrdi da ima dobre odnose s Izraelom, ali u Dohi daje gostoprimstvo glavnom političkom uredu Hamasa. Američko-katarska vojna baza južno od Dohe simbol je njihovog saveza, ali katarska vlada nastoji ostvarivati i dobre odnose s Teheranom, posebno kroz islamske teme. Veća sklonost islamskoj pravdi u Kataru i podrška islamističkim političkim pokretima koji nisu povezani s terorističkim i ekstremističkim entitetima, dakako, stvara sumnju u Saudijskoj Arabiji i SAD-u, koji nadaleko financiraju upravo takav radikalizam. Zato se stvara kampanja da se Katar proglasi podržavateljem terorista te da se otklone napori za stvaranjem stabilnosti.
Ista katarska agencija, koja je daleko od medijske slobode pa samim time i mogućnosti da je pogriješila, citirala je katarskog ministra vanjskih poslova Šejha Mohameda bin Abdulrahmana al-Tanija koji je najavio da će Doha povući svoje veleposlanike iz Egipta i većine zemalja GCC-a. Kao odgovor, Bahrein, Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni arapski emirati blokirali su al-Džaziru i druge katarske mreže i medijske platforme, a saudijske novine Okaz su optužile Dohu za razbijanje jedinstva GCC-a dok se druži s 'neprijateljem'. Katarski su dužnosnici potom brzo zanijekali da je emir izrekao te riječi i optužili 'nepoznati entitet' za hakiranje Katarske novinske agencije i objavili ove lažne izjave, te obećali da će istražiti i kazniti odgovorne. Zauzvrat je saudijska i emiratska medijska propaganda napala Katar teškim optužbama do te mjere da su se građani Katara pobojali da bi moglo doći do upada stranih snaga u zemlju.
Cijela ta drama se odvijala odmah po Trumpovom posjetu Saudijskoj Arabiji i govoru koji je održao pred nekolicinom muslimanskih vođa na arapsko-islamsko-američkom summitu u Rijadu. Ujedno do nje dolazi nakon što je al-Džazira objavila dokumentarce i medijske uratke iz Libije i Jemena koji nisu odjeknuli dobro u Abu Dabiju. Kairu i Rijadu. Sam Trump je imao riječi hvale za Katar kao strateškog partnera u borbi protiv terorizma, ali su neke druge zemlje GCC-a i Egipat pokušale iskoristiti ovu priliku da okrenu stav Washingtona prema toj zemlji. U Bijeloj kući se počelo javno govoriti da su odbrojani dani Dohi u vidu sponzoriranja islamističkih pokreta i pružanja utočišta čelnicima Muslimanskog bratstva ako emirat želi nastaviti s dobrim odnosima s Washingtonom.
Ta je kampanja već započela. Bivši ministar obrane Robert Gates je 23. svibnja savjetovao Trumpovu vladu na konferenciji o obrani demokracija u Washingtonu da podsjeti Katar kako SAD mogu birati alternativu al-Udeidu u nekoj drugoj zemlji GCC-a dok bi se Katar potom smatrao zemljom sponzorom terorizma. Republikanski kongresmeni vrište kako Doha štiti najgore od najgorih i traže trenutačnu promjenu ponašanja Katara koji daje utočište najradikalnijim, destabilizacijskim i opasnim snagama. Neki smatraju da Katar definitivno više nije saveznik te da se može suočiti s odmazdom američke sile.
Naravno, američki stav je stvoren ne nakon godina što Katar brine o raznim nacionalnim inačicama Muslimanskog bratstva već nakon što je Trump posjetio Saudijsku Arabiju. Od tamo je uperio otrovne strelice prema Islamskoj republici Iranu, 'moleći se za dan kada će iranski narod imati pravednu vladu kakvu zaslužuju'. U Kataru, a i drugdje, je jasno da su te riječi došle nakon što je Iran održao svoje 12. predsjedničke izbore na koje je izašlo 73 posto glasača i na kojima je Hasan Rohani izabran s 57 posto glasova u drugi mandat.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
