Rat je nasilni čin kojemu je cilj prisiliti protivnika da izvršava našu volju - to je slavna definicija pruskog vojnog teoretičara i generala Karla von Clausewitza. Definicija je i danas aktualna jednako kao u trenutku pisanja. Rat kao društveni čin pretpostavlja sukobljene interese, tj. sukobljene političke zajednice. Svaka od njih želi poraziti onu drugu. "Nasilje, to jest fizičko nasilje jest, dakle sredstvo, cilj je nametnuti našu volju."
Iz te definicije Clausewitz izvodi tendenciju rata da se razbukta do krajnosti ili pak dobije apsolutni oblik. "Rat je čin nasilja i ne postoje granice očitovanju toga nasilja. Svaki od protivnika nameće svoju volju drugome, iz čega proizlazi međusobna akcija koja se, kao koncept, mora razviti do krajnosti", napisao je slavni pruski general. Ratovi između civiliziranih država nisu manje okrutni od ratova između divljih plemena. Zato što je temeljni uzrok rata neprijateljska namjera a ne osjećaj neprijateljstva. Namjera je politička, a ona može ciljati na osvajanje teritorija, resursa ili želi se postići neki viši cilj.
Gotovo uvijek kad postoji neprijateljska namjera s obj...
Iz te definicije Clausewitz izvodi tendenciju rata da se razbukta do krajnosti ili pak dobije apsolutni oblik. "Rat je čin nasilja i ne postoje granice očitovanju toga nasilja. Svaki od protivnika nameće svoju volju drugome, iz čega proizlazi međusobna akcija koja se, kao koncept, mora razviti do krajnosti", napisao je slavni pruski general. Ratovi između civiliziranih država nisu manje okrutni od ratova između divljih plemena. Zato što je temeljni uzrok rata neprijateljska namjera a ne osjećaj neprijateljstva. Namjera je politička, a ona može ciljati na osvajanje teritorija, resursa ili želi se postići neki viši cilj.
Gotovo uvijek kad postoji neprijateljska namjera s obj...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se