Nitko nije 26. ožujka poznate svjetske spomenike i zgrade obojio u boje jemenske zastave, iako je točno prije godinu dana započeo rat u Jemenu, koji je bacio ovu zemlju u humanitarnu krizu i posvemašnje uništenje.
Prema UN-u, u dvanaest mjeseci sukoba ubijeno je oko 6400 ljudi, a polovica te brojke su civili. Još je 30 tisuća ljudi ranjeno, a 2,5 milijuna Jemenaca je raseljeno od početka vojne intervencije predvođene Saudijskom Arabijom.
Dvadeset milijuna Jemenaca je u potrebi za pomoći u gotovo svakom smislu. Prijeteća financijska kriza dodatno otežava krizu dobave hrane, jer su uništene farme i ribarska flota. Naime, rat je natjerao 65 posto jemenskih ribara i 650 tisuća poljoprivrednika da napuste svoje poslove. S obzirom da je polovica jemenskog stanovništva prije rata živjelo ispod razine siromaštva, sada oni imaju doslovno ništa.
Svijet je okrenut Siriji, te je jemenski poziv u pomoć odjeknuo tek ponegdje. UNHCR upozorava da je Jemen gotovo zaboravljen i to prije nego što je počeo rat.
Međunarodna zajednica, a posebno Europa, okuplja pomoć i politički djeluje jer Sirijci i Iračani dolaze u velikim valovima u Europu. Da Jemenci mogu doći do Europe, vjerojatno bi i Jemen bio na vrhu prioriteta europske vanjske politike. Srećom po Bruxelles, Jemen je daleko, okružen negostoljubljivim zemljama, a Jemenci jednostavno nemaju kamo ići.
Ovaj manjak brige pokazuje i odgovor na UN-ov poziv za humanitarnu pomoć Jemenu. Zemlja je do 22. ožujka ove godine dobila samo 12 posto od traženih 1,8 milijardi dolara za pomoć 13,6 milijuna ljudi.
Od pojedinačnih donatora najviše je dala Velika Britanija, nakon što je Odjel za međunarodni razvoj izdvojio 85 milijuna funti za pomoć Jemenu. Međutim, ovaj korak pokazuje paradoksalnu ulogu koju Britanija i druge zapadne sile imaju u jemenskom ratu, jer Saudijska Arabija kupuje oružje od Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije kako bi nastavila brutalan rat u zemlji.
Unatoč tome, Rijad nije uspio u postizanju svog cilja vraćanja vlade Abd Rabbo Mansur Hadija, te je hutijevska milicija i dalje u vrlo dobrom stanju. Nakon što su Saudijci prihvatili da se održe mirovni pregovori s posredstvom UN-a u Kuvajtu nakon što na snagu stupi prekid vatre 10. travnja, čini se da je pustinjska kraljevina napokon shvatila da nema smisla nastavljati suludi sukob u Jemenu.
Horor u Jemenu posljedica je sukoba dvije strane. S jedne strane rata su hutijevske oružane skupine koje se često nazivaju Narodnim odborima. Njih podržavaju naoružane skupine lojalne bivšem jemenskom predsjedniku Ali Badulahu Salehu i dijelu vojske. S druge strane je vojna koalicija koju vodi Saudijska Arabija i savezne kopnene snage (često zvane mukama, odnosno otpor) koji se bore za predsjednika Hadija i njegovu vladu.
Hutiji i njihovi saveznici su ciljevi jednogodišnje vojne kampanje saudijske koalicije. Ali u stvarnosti, civili su ti koji su žrtve rata. Stotine civila ubijeno je u zračnim napadima na njihove domove, dok su spavali, radili ili tražili sklonište. SAD, Velika Britanija i ostale zemlje i dalje podržavaju ratna djelovanja Rijada, te spremno daju silinu oružja i logističke potpore kako bi se masakr civila nastavio.
Ali i nakon godine dana Saudijci nisu u mogućnosti završiti rat. Saudijska Arabija i njezini partneri uspjeli su ostvariti kontrolu nad više od 80 posto Jemena, no Hutiji drže i dalje ključna područja odnosno gradove Sanaa, Ibb i Taiz.
Naoružane terorističke skupine poput Al Kaide na Arabijskom poluotoku i Daeš polako dobivaju potporu u južnim i jugoistočnim dijelovima zemlje. Koji god scenarij prevladao, opet jemenski građani gube najviše. Ono što se događa pred očima svijeta jesu zapravo gnjusni ratni zločini koje podržavaju zapadne zemlje. I to zdušno.
Na jasne dokaze kršenja međunarodnog humanitarnog prava, na koje su ukazala UN-ova izvješća, britanska vlada odgovara da se radi o glasinama. Amnesty International i ostale organizacije pružile su niz uvjerljivih dokaza da je protekla godina bila puna počinjenih ratnih zločina i to na svim stranama.
Saudijci smatraju da zračni napadi ciljaju samo vojne mete, što znači da su u saudijskom vojnom gledištu vojna meta civilni domovi, škole i infrastruktura. Zapravo, sa svakim protupravnim koalicijskim udarom postaje jasno da Saudijska Arabija i ostali koalicijski članovi ili ne brinu o poštivanju međunarodnog humanitarnog prava ili su nesposobni pratiti svoja temeljna pravila djelovanja.
Sve to mogu raditi jer Velika Britanija, SAD i Francuska i dalje sklapaju lukrativne poslove oko prodaje oružja saudijskoj koaliciji. Od studenog 2013. američko ministarstvo obrane dozvolilo je prodaju oružja Saudijskoj Arabiji u vrijednosti višoj od 35,7 milijardi dolara. To je uključilo najavu da će Amerikanci Saudijcima u studenom 2015. prodati 18440 bombi i 1500 bojnih projektila, u vrijednosti od 1,29 milijardi dolara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
