Trumpova administracija najavila je kako će suspendirati gotovo svu sigurnosnu pomoć Pakistanu kao najopipljiviji znak frustracije Sjedinjenih Država s pakistanskim odbijanjem napada i rušenja terorističkih mreža u toj zemlji. Ova će odluka lišiti Pakistan 1,3 milijarde američkih dolara godišnje pomoći, a stigla je tri dana nakon što je Trump svojom Twitter-diplomacijom objavio kako Pakistan nije dao ništa Amerikancima osim laži i prijevara, te je optužio Islamabad za sigurno utočište teroristima koje međunarodna koalicija lovi po Afganistanu. Ovaj potez naglašava kako su se brzo pogoršale veze Sjedinjenih Država i Pakistana otkako je Trump postao predsjednikom, no oglašava i prethodne zabrinutosti međunarodne zajednice oko pakistanske uloge u zaštiti ekstremističkih skupina, što je bio predmet spoticanja Islamabada i Washingtona još od terorističkih napada u rujnu 2001. godine.
Američke vlasti su naglasile kako je zamrzavanje pomoći privremeno i da se ona može nastaviti ukoliko Pakistan promijeni svoje mišljenje. Sjedinjene Države pozivaju pakistansku vladu na prestanak svih poveznica s militantima i da otpusti ili premjesti sve obavještajne djelatnike koji imaju veze s ekstremistima. Ujedno su Amerikanci zatražili pristup članu mreže Haqqani, koja je povezana s talibanskim pokretom, a kojega su pakistanske snage zarobile u listopadu. No, Islamabad je odbio dati taj pristup, iako su pakistanske snage zatočile dotičnog u operaciji spašavanja jedne kanadsko-američke obitelji. Očito se stvari moraju pomaknuti s mrtve točke, a to je bilo poznato svima u široj regiji. Samo su Amerikanci godinama štitili pakistanskog saveznika, na čijem teritoriju su čuvani teroristi koji sporadično prelaze poroznu granicu i napadaju vojne i civilne ciljeve u Afganistanu.
Američki potez nije bez kontroverzi u samim Sjedinjenim Državama. Pentagon je zabrinut zbog mogućnosti pakistanske osvete i zabrane pristupa putevima u Pakistanu koje američko Ministarstvo obrane koristi za opskrbu svojih 14 tisuća vojnika u Afganistanu. Ministar vanjskih poslova Pakistana, Khawaja Muhammad Asif je nakon Trumpovog tweetanja rekao kako postoji potreba za promišljanjem prirode odnosa s Washingtonom, te da se Sjedinjene Države ne ponašaju ni kao saveznik niti kao prijatelj. Daleko glasniji protuamerički povici mogli su se čuti posljednjih dana u pakistanskom parlamentu.
Zamrzavanje sredstava će se provesti po načelu slučaja do slučaja kako bi se utvrdilo postoje li financiranja koja su kritična za interes nacionalne sigurnosti. Za sada američka vlada ne planira reprogramirati fondove, što znači da će novac namijenjen Pakistanu ostati pripremljen za 'odmrzavanje' odnosno neće se koristiti za druge namjene. Ovo zamrzavanje se ne odnosi na programe građanske pomoći. Od 2002. godine Sjedinjene su Države dale Pakistanu više od 33 milijarde dolara pomoći, nakon što je bivši vojni diktator Pervez Musharraf postao ključnim saveznikom Amerikanaca u borbi protiv al-Kaide i talibanskog režima, kojega je Pakistan priznavao kao legitimnu vlast u Afganistanu.
State Department je ujedno stavio Pakistan na posebnu promatračku listu zbog ozbiljnih kršenja vjerskih sloboda. Dio je to redovitog izvješća američkog Ministarstva vanjskih poslova (Državno tajništvo) koje zahtjeva Zakon o međunarodnoj vjerskoj slobodi iz 1998. godine. Napadi na vjerske manjine, osobito na šijite, ahmadije i kršćane, povećali su se u Pakistanu proteklih godina, što odražava sve veću religijsku nesnošljivost i svakako je dijelom pokrenuto zbog djelovanja vjerskih škola koje financira Saudijska Arabija, a koje niču kao gljive poslije kiše.
Sjedinjene Države su već prije zamrzavale vojnu pomoć Islamabadu, ali bez namjere za promjenom pakistanske politike. U srpnju 2011., dva mjeseca nakon što su američki komandosi ubili Osamu bin Ladena u Pakistanu, Barack Obama je suspendirao 800 milijuna dolara vojne pomoći. Odnosi s Pakistanom se, međutim, nisu promijenili, a pakistanski političari su već odbacili takve američke prijetnje i uvjetovanja. I ovaj potez je velik zaokret u američkoj politici prema Pakistanu, ali čini se kako neće biti dostatan za radikalnu promjenu pakistanskog ponašanja, barem ne bez dodatnog plana djelovanja koje će dovesti do suzbijanja pomoći teroristima. Veličina financijskog zamrzavanja dovoljno govori kako su Amerikanci ovog puta doista u očekivanju promjena, a Bijela kuća je najavila i dodatne korake, kao što je micanje Pakistana s liste glavnih saveznika Sjedinjenih Država van NATO Saveza, što je potez koji bi mogao imati značajnu simboličnu važnost odnosa. I Husain Haqqani, bivši pakistanski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, smatra kako američka vlada doista ima 'korak po korak' plan, što ukazuje kako odnos s Pakistanom više nije 'business as usual'. Čak ako Pakistan spriječi puteve snabdijevanja američkih vojnika u Afganistanu, taj potez bi naštetio samim Pakistancima, s obzirom da pakistanska država snabdijeva Amerikance kamionima i drugom logistikom, a što je dobar izvor zarade.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
